Prostitution Policies in Croatia: A Critical Frame Analysis

U radu se kroz analizu zakona i drugih dokumenata javnih politika proučavaju načini na koje društveni i politički akteri u Hrvatskoj shvaćaju prostituciju. Razmatra se i to sagledava li se fenomen prostitucije iz rodne perspektive te na koji se način rodna dimenzija uključuje u postojeće ili predložene politike prostitucije. Primjenom kritičke analize okvira identificirano je 5 dominantnih policy okvira u koje se prostitucija stavlja: okvir javnog reda i mira, okvir zaštite spolnih sloboda, okvir javno-zdravstvene prijetnje, okvir rodno uvjetovanoga nasilja i okvir seksualnog rada. Prostituciji kao društvenoj pojavi pristupa ograničeni broj aktera te se ona rijetko izravno tematizira, što znači da je i dalje riječ o društvenom tabuu. Izostanak tematiziranja prostitucije u dokumentima Vlade RH i održavanje naslijeđenoga modela kriminalizacije pokazuje da okvir javnog reda i mira ima kontinuiranu podršku od strane vladajućih političkih elita. S druge strane, nevladine organizacije i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova jedini su akteri koji detaljnije razrađuju pitanje prostitucije i daju rješenja za promjenu postojećega zakonodavstva i politika, s time da samo udruge koje rade na smanjenju štete uključuju glas osoba koje se bave prostitucijom.The paper analyzes how social and political actors in Croatia understand prostitution by studying legal and policy documents related to the phenomenon. It also analyzes whether gender perspective is included in the existing or proposed prostitution policies. By using critical frame analysis, the paper identifies 5 dominant policy frames: public peace and order frame, protection of sexual freedoms frame, public health frame, gender-based violence frame, and sex work frame. The fact that prostitution is rarely discussed, and that only a limited number of actors deal with the issue, suggests that prostitution in Croatia is still understood as a taboo. The lack of discussion on prostitution in policy documents produced by the Government, and continuation of the inherited criminalization model suggests that political elites support the public peace and order frame. Only NGOs and the Ombudswoman for Gender Equality of the Republic of Croatia elaborate the issue of prostitution and advocate for a change in the existing legal and policy framework. However, only NGOs working on harm reduction include the voice of persons involved in prostitution