Kovarijabilnost svojstava dnevne mliječnosti te hematoloških i biokemijskih parametara u serumu i mlijeku krava holstein pasmine

Aiming to determine the variability and co-variability of daily production traits and biochemical as well as haematological parameters, blood and milk were taken from 25 Holstein cows during a three-month period, on a monthly basis. Thereby differences in analysed parameters due to the animal’s health status (acidosis or ketosis risk or normal health status; defined accordingly to fat/protein ratio) were determined. According to the statistical analysis, the co-variability level varied depending on the set of the analysed traits (from negligible to strong). The determined differences between the analysed biochemical and haematological parameters due to the animal\u27s health status were not statistically significant. The obtained results indicate that the analysed biochemical and haematological parameters cannot be used as accurate indicators of acidosis prevalence, while for indication of ketosis prevalence, glucose and urea content in blood, sedimentation after 24 hours, as well as protein and iron content in milk, could be used. Furthermore, test-day records could be used as a valuable indicator of the prevalence risk of metabolic disorders (acidosis/ketosis) but for unambiguous detection in animals with the indication of a prevalence risk, other diagnostic methods should be used.S ciljem utvrđivanja varijabilnosti i kovarijabilnosti dnevnih proizvodnih svojstava te biokemijskih i hematoloških parametara, uzorkovani su krv i mlijeko 25 krava holstein pasmine tijekom tromjesečnog razdoblja. Također, utvrđene su razlike u analiziranim parametrima uslijed zdravstvenog statusa životinje (rizik od acidoze ili ketoze ili normalno zdravstveno stanje; definirano prema omjeru mliječna masti/protein). Statistička analiza je pokazala da razina kovarijabilnosti varira ovisno o skupu analiziranih svojstava (i to od zanemarive do jake). Razlike između analiziranih biokemijskih i hematoloških parametara uslijed zdravstvenog statusa životinje nisu bile statistički značajne, ali su prisutne. Dobiveni rezultati pokazuju da se analizirani biokemijski i hematološki parametri ne mogu koristiti kao točan pokazatelj pojavnosti acidoze, dok se za indikaciju pojavnosti ketoze može koristiti sadržaj glukoze i uree u krvi, sedimentacija nakon 24 sata te sadržaj proteina i željeza u mlijeku. Nadalje, rezultati kontrole mliječnosti mogu se koristiti kao vrijedan pokazatelj rizika pojavnosti metaboličkih poremećaja (acidoza/ketoza), ali bi se druge dijagnostičke metode trebale koristiti za nedvosmisleno utvrđivanje kod životinja kod kojih rezultati kontrole mliječnosti ukazuju na rizik pojavnosti