Predmetni kurikuli za strane jezike u višem srednjem obrazovanju u europskim zemljama: komparativni prikaz

U tekstu su uspoređeni srednjoškolski kurikuli devet europskih zemalja u svrhu prikazivanja načina na koji je operacionalizirana komunikacijska jezična kompetencija u predmetnim kurikulima za strane jezike. Poseban je naglasak stavljen na usklađenost kurikula sa Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike (ZEROJ) i jezičnom politikom Vijeća Europe. Rezultati analize pokazuju da se u izradi većine analiziranih predmetnih kurikula koristio ZEROJ, odnosno komunikacijski pristup učenju jezika i odgovarajuće preporuke Vijeća Europe. U važećem hrvatskom srednjoškolskom nastavnom programu za engleski jezik nema indikatora sustavnog korištenja ZEROJ-a iako ima elemenata komunikacijskog pristupa učenju jezika i jezične politike Vijeća Europe. Preporuča se da se pri izradi novog hrvatskog srednjoškolskog predmetnog kurikula iz stranih jezika u defi niranju komunikacijske jezične kompetencije i razina znanja sustavno koristi ZEROJ i da se vodi računa o educiranosti nastavnika koji će prema kurikulu raditi. U izradi bi kurikula kao dobar primjer mogao poslužiti slovenski model koji vrlo dosljedno provodi prije navedene elemente. (IN ENGLISH: The paper compares secondary school curricula of nine European countries with the aim of presenting how communicative competence is operationalized in the foreign language section. Particular emphasis is placed on the conformity with the Common European Framework of Reference for Languages (CEFR) and the language policy of the Council of Europe. Results have shown that the CEFR, or a communicative approach to language teaching and the corresponding recommendations of the Council of Europe, have been used as a point of reference in most of the analysed foreign language curricula. In the current Croatian secondary school curriculum for English as a foreign language there are no indicators of systematic use of the CEFR, although there are elements of a communicative approach to language teaching and the language policy of the Council of Europe. The author recommends that the CEFR be used when designing the new Croatian foreign language curriculum for secondary schools, particularly in defi ning communicative competence and the levels of knowledge, and that special emphasis be placed on educating teachers, who will work according to that curriculum. The Slovenian model could provide a good example in designing the curriculum as it consistently implements the abovementioned elements.