Lokalni identitet i socijalna kohezija u pograničnom području Hrvatskog zagorja

Evolucijom teorije države, teritorija i granice iz modernog poimanja u postmoderno, u smislu erozije suvereniteta, deteritorijalizacije i globalizacije, pojavljuje se pojam pograničnih područja ( borderlands ). Taj se pojam odnosi na pogranične regije unutar više država i njihovu međusobnu suradnju. Često je na takav način u literaturi posebno naglašen prostorni koncept granice. Postojanje lokalnog identiteta i njegovo rangiranje, ukoliko je članovima zajednice primjerice važniji od nacionalnog, nerijetko može proizvesti društvene strukture koje su različite od dominantnih u tom društvu, što pak može imati za posljedicu različite gospodarske, gravitacijske pa i političke orijentacije te zajednice. Upravo zato su pogranične zajednice specifične. Tijekom povijesti gradile su posebne društvene odnose s državom s kojom graniče i stvarale tradiciju koja se danas često ne podudara s nacionalnom percepcijom o toj državi. Ideja ovog rada je postaviti okvir za istraživanje najvažnijih odrednica lokalnog identiteta, dovesti ga u vezu s društvenom kohezijom i povezati ga sa sociopolitičkim odnosima konkretne zajednice na području Hrvatskog zagorja. S obzirom da je promjena koncepta geopolitičkog pojma granice u postmodernom svijetu nastupila u okviru trokuta odnosa prostor – moć – stanovništvo, jedino je interdisciplinarnim istraživanjem moguće istražiti ovaj fenomen u njegovu ukupnom obujmu. Ovaj rad analizira mogućnosti i modalitete istraživanja društvenih identiteta i istražuje socijalnu koheziju u pograničnom dijelu Hrvatskog zagorja, s hrvatske strane hrvatsko-slovenske granice. Kombinacijom kvalitativnih i kvantitativnih istraživačkih metoda, u radu će biti argumentirano kako istraživano geografsko područje posjeduje socijalnu koheziju i razinu identiteta koja ga čini pograničnom zajednicom. (IN ENGLISH: The evolution of modern concepts of the state based on territory and borders into postmodern theories centring on the erosion of sovereignty, de- territorialisation and globalization has produced the concept of “borderlands”. The concept refers to border regions between states and their cooperation. In academic literature, the emphasis is often on the spatial concept of borders. Local identities and how they are ranked by the members of those communities in comparison with national identities frequently lead to the production of social structures that differ from those dominant in the society. They can even lead to different economic tendencies and political orientations within that community. This is precisely why borderland communities are specific. In the course of history they have built particular social relations with the states on whose borders they are situated and have created traditions that often no longer coincide with the state’s national perception of itself today. The aim of this article is to set a frame for the investigation of the most prominent elements of local identity, connect them with the question of social cohesion and with the socio-political relations of a specific community in the region of Croatian Zagorje. Taking into account the postmodern shift in the concept of the geopolitical idea of borders into a triangle of relations: space – power – population, the sole way to study this phenomenon in its entire scope is through an interdisciplinary approach. The study analyses the prospects and methods of exploring social identities and investigates social cohesion in the borderland area of Croatian Zagorje from the Croatian side of the Croatian-Slovenian border. By drawing on a combination of quantitative and qualitative research methods, the article intends to show how social cohesion and various levels of identity characterize the studied geographical area as a borderland community.