Utjecaj trgovačkih centara (kao ne-mjesta) u gradu Zagrebu na nestajanje javnog prostora

Supermodernost (supermodernity) (Augé 1995) kao stanje obilježeno viškom (vremena, prostora, ega) značajno je promijenilo pojam mjesta (place) kakav je postojao u modernosti. Novi koncepti mjesta u supermodernosti su prostori koji ne mogu biti definirani kao povijesni, te nisu okupirani identitetom ili urbanim odnosima. Oni se nazivaju ne-mjesta (nonplaces) i to su autoceste, aerodromi, trgovački centri, hoteli i kolodvori. Funkcioniraju kao privremeni prostori za prolaz, komunikaciju i korištenje, tranzitna su i namjenska. Moguća su upravo zbog tehnoloških otkrića koja su potaknula ekspanziju industrije, tako da je ne-mjesto u tom smislu produkt naprednog kapitalizma. Trgovački centri (supermarkets) su jedan od primjera ne-mjesta, a u Hrvatskoj dolazi do njihovog ubrzanog razvoja. Prema nekim izvorima ukupan će broj takvih prodajnih modela u Hrvatskoj ubrzo prijeći brojku od pet stotina. Grad Zagreb je već prepun trgovačkih centara koji imaju razne negativne posljedice na prostor. Tvrdi se da iza plana njihove izgradnje u nekim slučajevima ne stoji javna potreba već interes kapitala s podrškom politike. Javlja se i pretjerano zagušavanje središta grada.m Uz Centar Kaptol, dva kompleksa Imoportanne te Branimir Centar, planiran je i trgovački centar na Cvjetnom trgu koji će biti peti takav centar u samom središtu Zagreba. Upozorava se i na nevjerojatan tempo gradnje u posljednjih nekoliko godina koji je u nekim slučajevima omogućio realizaciju loših projekata, dok je kvaliteta ostala po strani. Zatim, trgovački su centri kao privatni i kontrolirani prostori nedostupni na slobodno korištenje svima. U tom smislu ne odgovaraju na potrebu za javnim prostorom (public space) kojeg je danas u Zagrebu sve manje. Na kraju, oni vode ukidanju ostalih prodajnih ponuda u centru grada. Ovaj rad kroz odabranu literaturu, te analizom dokumenata, novina i web-stranica na primjeru Zagreba pokazuje kako je fenomen trgovačkih centara kao ne-mjesta utjecao na odumiranje i nestajanje javnih urbanih prostora u korist privatiziranih