Onomastički pogled s velebitskoga vrha Petra Zoranića

Based on researching the reference literature, archival materials, and available sources, this paper describes the reflection of the personal name of the author of the first Croatian novel on Croatia’s toponymy and chrematonymy. Special attention is given to historical circumstances, motivation, naming principles, and impacts on the formation of Velebit’s present-day oronymy, whose examples frequently point to the issue of the standardisation of geographical names, the lack of a legislative solution that would precisely stipulate the landform naming procedure, and the necessity to establish a national-level expert body that would decide on the official figures of Croatian toponyms that are recorded on maps. The section on hodonymy and chrematonymy chiefly examines the wider Zadar region, where the reflection of the writer’s personal name is clearly the most widespread.U radu se na temelju istraživanja referentne literature, arhivskoga gradiva i dostupnih vrela opisuje odraz osobnoga imena pisca prvoga hrvatskog romana u hrvatskoj toponimiji i krematonimiji. Posebna se pozornost posvećuje povijesnim okolnostima, motivaciji, načelima imenovanja i utjecajima na oblikovanje suvremene velebitske oronimije, primjeri koje često upućuju na problem standardizacije geografskih imena, izostanak zakonskih rješenja kojima bi se precizno odredio postupak imenovanja geografskih objekata i potrebu osnutka stručnoga tijela na državnoj razini koje bi odlučivalo o službenim oblicima hrvatskih toponima koji se bilježe u zemljovidima. Poglavlje iz hodonimije i krematonimije propituje poglavito šire područje zadarskoga kruga, gdje je odraz piščeva osobnoga imena očito i najfrekventniji