Fantastic spaces in the short stories of Rikard Flider Jorgovanić

U središtu je ovoga rada istraživanje fantastičnih prostora u pripovijetkama Rikarda Flidera Jorgovanića. Analiza istoga provedena je na primjeru deset Jorgovanićevih pripovijedaka: Ljubav na odru, Stella Raiva, Divlja djevojka, Ženske suze, Crne niti, Na jezeru, Žena i ljubovca, Čovjek bez srdca, Dada i Za jedan časak radosti. Kako bismo jasnije istražili fantastične prostore, u prva dva poglavlja iznijeli smo teorije koje su nam poslužile kao temelj u daljnjem istraživanju. Prvo poglavlje donosi, stoga, prikaz razvoja istraživanja fantastične književnosti od Todorova do najnovijih radova hrvatskih i stranih autora. Također, u ovome dijelu iznijeli smo i prikaz razvoja fantastične hrvatske fantastične književnosti 19. stoljeća. U drugome smo poglavlju zatim kronološki naveli i obrazložili različite teorije prostora. Između navedenih, zasebno smo izdvojili teorije prostornoga obrata. Treće i četvrto poglavlje središnji su dio rada u kojem smo, pomoću iznijetih teorija i istraživanja, uočili na koji su način konstruirani fantastični prostori u Jorgovanićevoj pripovjednoj prozi. U trećem smo poglavlju istražili odnos fantastičnoga i stvarnosnoga prostora te zasebno urbane, ruralne, gotičke, egzotične i irealne prostore tj. prostore snova. Posljednje smo poglavlje posvetili istraživanju heterotopija te prostoru šuma i vodenih površina. Na samome kraju rada došli smo do zaključka kako su sve navedene pripovijetke obilježene različitim stvarnim te djelomično fantastičnim prostorima koji zajedno, naposljetku, tvore Jorgovanićevu subverzivnu fantastiku.The focal point of this research is the exploration of fantastic spaces in the short stories of Rikard Flider Jorgovanić. For analysis, we will use ten of Jorgovanić' short stories: Love on Coffin (Ljubav na odru), Stella Raiva, Wild Girl (Divlja djevojka), Female Tears (Ženske suze), Black Threads (Crne niti), On the Lake (Na jezeru), Woman and Lover (Žena i ljubovca), Man without a heart (Čovjek bez srdca), Dada, and For a moment of joy (Za jedan čas radosti). In order to explore the fantastic spaces more clearly, the presentation of the theories is in the first two chapters, and they serve as a foundation for further research. Therefore, the first chapter provides an overview of the development of the research of fantastic literature from Todorev to the latest works both by the Croatian as well as foreign authors. Also, this same part serves as a presentation of the development of Croatian fantasy literature of the 19th century. In the second chapter, we chronologically list and explain different spatial theories. Among the many we single out the theory of spatial turn. The third and fourth chapters are the central part of the paper. Using the presented theories and previous research, we discern how the fantastic spaces in Jorgovanić' narrative prose are constructed. In the third chapter, we explore different kind of spaces: private, urban, rural, gothic, exotic, unreal or dream space, and the relations between the other world and the real world. The last chapter is dedicated to the research of heterotopia and the spaces such as forests and water bodies. At the very end, the conclusion is that all the above stories are marked by different real and partly fantasy spaces, that together, in the end, for Jorgovanić' subversive fantasy