Attitudes towards Croatian standard language

U ovome je radu riječ o stavovima izvornih govornika hrvatskoga jezika, stanovnika Republike Hrvatske, prema standardnome hrvatskom jeziku. U prvome poglavlju definiraju se stavovi te daje pregled istraživanja o stavovima prema hrvatskome jeziku. U drugome poglavlju radi boljega razumijevanja i raščlambe stavova govornika dan je kratak pregled povijesti hrvatskoga jezika i prikazana jezična politika u 20. stoljeću i početkom 21. stoljeća u Republici Hrvatskoj te jezična politika Europske unije i nekih europskih zemalja. U središnjemu dijelu rada opisuje se istraživanje te se prikazuju rezultati istraživanja o stavovima prema hrvatskome jeziku. Stavovi su se provjeravali na temelju upitnika. Upitnik je sadržavao 21 tvrdnju te dva pitanja u kojima se tražio odgovor, a odnosila su se na pravopis, uporabnu i kodificiranu normu te jednoga pitanja u kojem se tražilo od ispitanika da ocijene svoje znanje hrvatskoga jezika ocjenom od 1 do 5. Tvrdnje su se odnosile na važnost standardnoga jezika, zaštitu jezika, jezične zakone, pravopis, jezični purizam te simboličku vrijednost jezika kao važne sastavnice nacionalnoga identiteta. Rezultati istraživanja potvrdili su pozitivan stav prema standardnome hrvatskom jeziku i visok stupanj osviještenosti o potrebi standardnoga jezika te jeziku kao važnoj odrednici nacionalnoga identiteta. Ispitanici u manjoj mjeri podržavaju ideju o donošenju zakona o jeziku te iznose nezadovoljstvo zbog većega broja pravopisa u uporabi. Najviše se razilaze u stavovima kada je riječ o jezičnome purizmu. Svoje poznavanje hrvatskoga standardnog jezika većina ocjenjuje vrlo dobrim i izvrsnim.This thesis deals with attitudes of the native speakers of Croatian language, inhabitants of the Republic of Croatia, towards the standard Croatian language. First chapter defines these attitudes and gives an overview of the research on attitudes towards the Croatian language. Second chapter offers a short inspection of the history of Croatian language as well as the language policy in the 20th and the beginning of the 21st century in the Republic of Croatia, along with language policy of the European Union and some European countries, to ensure further understanding and analysis of the speakers’ attitudes. The thesis’ centerpiece describes and demonstrates the research conducted on these attitudes as well as the research’s results. The attitudes were examined by the means of a questionnaire. The questionnaire contained twentyone statements as well as two questions which required answers on orthography, applied, and consolidated standard; alongside with a question which required the examinees to evaluate their knowledge of the Croatian language on a scale from 1 to 5. The statements appertained to the importance of standard language, language preservation, language legislation, orthography, linguistic purism, and the symbolic value of language as an important component of the national identity. Research results confirmed a positive attitude towards the Croatian standard language and a high degree of awareness on the necessity of standard language as well as the importance of language when it comes to Croatian national identity. A smaller number of examinees support the idea of the adoption of language legislation. The examinees demonstrate discontent with the possibility of an increased amount of orthography in use. The examinees’ attitudes mostly diverge on the issue of linguistic purism. The majority of examinees evaluated their knowledge of the Croatian standard language using the grades “very good” and “excellent”