Legal protection against discrimination in an employment relationship

Tema ovog diplomskog rada je pravna zaštita od diskriminacije u radnom odnosu i u ovome radu opisani su oblici pravne zaštite u radnim odnosima. Ustav Republike Hrvatske predstavlja prvu, temeljnu razinu zaštite u hrvatskom antidiskriminacijskom okviru, a za hrvatsko radno antidiskriminacijsko zakonodavstvo najvažniji zakoni su Zakon o suzbijanju diskriminacije kao cjeloviti zakon na području diskriminacije, a slijede ga Zakon o radu, Zakon o ravnopravnosti spolova i dr. Diskriminacija je u antidiskriminacijskim odredbama definirana kao stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po jednoj od diskriminacijskih osnova, ali također stavljanje u nepovoljni položaj i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama. Zakon o suzbijanju diskriminacije razlikuje i definira različite oblike diskriminacije kao npr. izravnu i neizravnu diskriminaciju, uznemiravanje i spolno uznemiravanje, poticanje na diskriminaciju, teže oblike diskriminacije i druge oblike diskriminacije. Središnji dio diplomskog rada odnosi se na izvansudsku i sudsku pravnu zaštitu od diskriminacije u radnim odnosima. Oblici izvansudske pravne zaštite su inspekcijski nadzor, slanje pritužbi pučkom pravobranitelju te poseban postupak zaštite dostojanstva prava prema Zakonu o radu. Posebnim antidiskriminacijskim sudskim postupkom uređenim Zakonom o suzbijanju diskriminacije omogućena je dodatna zaštita žrtvi diskriminacije u radnom odnosu, pa tako ona može podnijeti nekoliko vrsti antidiskrimincijskih tužbi, tužbu za utvrđenje diskriminacije, tužbu za zabranu i otklanjanje diskriminacije, tužbu za naknadu štete i tužbu za objavu presude kojom je utvrđena diskriminacija, a također žrtva diskriminacije ima pravo kumulirati navedene tužbene zahtjeve. Kao jedna od najvećih prednosti antidiskriminacijskog postupka sa ciljem da se potencijalnoj žrtvi diskriminacije olakša položaj u navedenom postupku su pravila o teretu dokazivanja gdje tužitelj mora samo na razini vjerojatnosti dokazati da je žrtva diskriminacije. Institut udružne tužbe također je bitan u suzbijanju diskriminacije u radnim odnosima, a njezina je posebnost ne samo što postupak u svojstvu stranke pokreću osobe i organizacije koje same nisu žrtve povrede prava , već one postupak vode u ime zaštite prava određene skupine ljudi, nego i društveni cilj udružne tužbe a to je podizanje svijesti građana o nezakonitosti diskriminatornog ponašanja. Za kraj spomenut je pojam mobinga koji također predstavlja oblik zlostavljanja pojedinca ili skupine na radnom mjestu i njegova trenutna neuređenost posebnim zakonom o suzbijanju mobinga. Iako pravna zaštita od diskriminacije postoji, potrebno je osvještavati radnike u radnom odnosu o postojanju i oblicima diskriminacije i upoznavanje radnika sa njihovim pravima i mogućim oblicima pravne zaštite.The theme of this graduate thesis is legal protection against discrimination in employment relationships and this paper describes the forms of legal protection in employment relationships. The Constitution of the Republic of Croatia represents the first, fundamental level of protection in the Croatian anti-discrimination framework, and for the Croatian labour anti-discrimination legislation, the most important laws are the Anti-Discrimination Act as a complete law in the field of discrimination, followed by the Labour Act, the Gender Equality Act and others. Discrimination is defined in anti-discrimination provisions as placing any person at a disadvantage on one of the grounds of discrimination, but also putting people at disadvantage who are associated with it by family or other relationships. The Anti-Discrimination Act distinguishes and defines different forms of discrimination such as direct and indirect discrimination, harassment and sexual harassment, incitement to discrimination, harder forms of discrimination and other forms of discrimination. The central part of this Master thesis relates to extrajudicial and judicial redress against discrimination in employment relationships. Forms of out-of-court redress are inspection supervision, sending complaints to the Ombudsman and a special procedure for protecting the dignity of rights under the Labour Act. The special anti-discrimination judicial procedure governed by the Anti-Discrimination Act provides for additional protection for victims of discrimination in an employment relationship, so that she can bring several types of anti-discrimination actions, an action for a declaration of discrimination, an action for prohibition and elimination of discrimination, an action for damages and an action for publication of a judgment establishing discrimination, and also a victim of discrimination has the right to cumulate those claims. One of the greatest advantages of anti-discrimination proceedings with the aim of facilitating a potential victim of discrimination in that procedure is the rules on the burden of proof where the claimant has to prove that he is the victim of discrimination only on a probability basis. The institute of representative action is also essential in the fight against discrimination in labour relations, and its specificity is not only that the proceedings as a party are brought by persons and organisations who are not themselves victims of the infringement, but they conduct the proceedings in the name of the protection of the rights of a particular group of people, but also the social objective of the representative action, which is to raise citizens’ awareness of the illegality of discriminatory conduct. Finally, the term mobbing is mentioned, which also represents a form of abuse of an individual or group in the workplace and its current disorder with a specific anti-mobbing law. Although legal protection against discrimination exists, it is necessary to make workers in employment aware of the existence and forms of discrimination and to make workers aware of their rights and possible forms of redress