The effects of parental socioeconomic status on school children's pragmatic skills

Visina socioekonomskog statusa u obitelji u određenoj mjeri utječe na budući život djeteta, smjer u kojem će dijete ići, uspjeh koji će ostvariti te status koji će postići u društvu. Socioekonomski status (SES), najčešće definiran kao varijabla koja podrazumijeva stupanj obrazovanja, status u društvu povezan sa zanimanjem i materijalno stanje (Kohn, 1963; prema Hoff, 2006), najčešće je istraživani konstrukt u društvenim znanostima. S druge strane, istraživanja pragmatike, u odnosu na druge jezične discipline, posebno su izazovna zbog neusklađenosti postojećih definicija, kao i problema utvrđivanja granica pragmatičkih teškoća u odnosu na druge aspekte jezika i razvoja (Bishop, 2002). Cilj je ovog diplomskog rada dati temeljit pregled koliko i na koji način socioekonomski status roditelja (skrbnika) utječe na pragmatičke vještine školske djece. S obzirom na činjenicu kako je jezik vještina koju dijete usvaja od rođenja, logična je pretpostavka kako socioekonomski status (SES) ima utjecaja na razvoj pragmatike. Unatoč tome, teško je razgraničiti utjecaj koji SES ima na ranu i predškolsku dob te na školsku dob. Postavlja se pitanje jesu li pragmatičke vještine u školskoj dobi u većoj mjeri već određene prije polaska u školu pa se kao takve nastavljaju u školi, ili su školska djeca ipak i dalje pod značajnim utjecajem roditeljskih zanimanja, prihoda i obrazovanja. Dosadašnja istraživanja ukazuju na to kako djeca koja dolaze iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa postižu niže rezultate na jezičnim testiranjima od djece koja dolaze iz obitelji višeg SES-a. Uzevši u obzir ASHA-inu definiciju iz 2005. godine koja definira pragmatiku kao uporabu jezika za različite svrhe, prilagodbu jezika zahtjevima situacije i/ili sugovornika te poštivanje pravila konverzacije, radom će se pokušati shvatiti uzročno-posljedična veza SES-a i djetetove atipične uporabe jezika. S obzirom na nesustavnost istraživanja oba koncepta (SES, pragmatika), malo je istraživanja na ovu temu. Ideja je dati zaključke o utjecaju SES-a na djecu tipičnog razvoja, izuzevši djecu s poremećajem iz autističnog spektra, poremećajem socijalne komunikacije i nespecificiranim komunikacijskim poremećajem. Razmotrit će se koji specifični čimbenici rizika potiču djetetove poteškoće s pravilima u komunikaciji. Osim toga, proučit će se kako roditeljski socioekonomski status utječe na opći razvoj djeteta, što, u konačnici, uključuje i djetetova akademska postignuća. Rezultati istraživanja SES-a mogu se koristiti kao polazište za prikladne intervencije stručnih suradnika u školi.The level of family's socio-economic status to a certain extent surely affects child's future life, the direction in which the child could go, the success and the status he will achieve. Socioeconomic status (SES), most commonly defined as a variable that implies degree of education, occupation-related status in society, and material status (Kohn, 1963; according to Hoff, 2006) is the most frequently researched construct in the social sciences. On the other hand, research on pragmatics, in relation to other language disciplines, is particularly challenging due to the inconsistency of existing definitions, as well as the problem of determining the boundaries of pragmatic difficulties in relation to other aspects of language and development (Bishop, 2002). The aim of this thesis is to give a thorough overview of how much and in what way the socio-economic status of parents (guardians) affects the pragmatic skills of school children. Given the fact that language is a skill that a child acquires from birth, it is a logical assumption that socioeconomic status (SES) has an impact on the development of pragmatics. Nevertheless, it is difficult to distinguish the impact that SES has on early and preschool age and on school age. The question arises as to whether pragmatic skills at school age are largely already determined before starting school and as such continue in school, or whether school children are still significantly influenced by parental occupations, income and education. Research to date indicates that children coming from families of lower socioeconomic status score lower on language tests than children coming from families of higher SES. Taking into account ASHA's definition, which defines pragmatics as the use of language for different purposes, adapting language to the requirements of the situation and / or interlocutors and respecting the rules of conversation, the aim is to understand the cause-and-effect relationship of SES and child atypical use of language. Given the unsystematic research of both concepts (SES, pragmatics), there is little research on this topic. The idea is to draw conclusions about the impact of SES on children of typical development, excluding children with autism spectrum disorder, social communication disorder, and unspecified communication disorders. The question also arises as to which specific risk factors trigger child’s difficulties with communication rules. In addition, it will be mentioned how parental socioeconomic status affects a child’s overall development, which, ultimately, includes the child’s academic achievement. The results of the SES research can be used as a starting point for appropriate interventions by professional associates in the school