Genealogical literature : bibliography of books available in the catalog of the National and University Library in Zagreb, published from 1846 to 2020

Ideja ovoga rada bila je prikupiti građu i sastaviti bibliografiju publikacija o rodoslovlju, s naglaskom na publikacije vezane za Republiku Hrvatsku. Zato je kao izvor za tu bibliografiju odabran katalog upravo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja je bibliografsko središte Republike Hrvatske. Na osnovi zakona o obveznom primjerku, logičan je zaključak da upravo Nacionalna i sveučilišna knjižnica posjeduje primjerke svih publikacija objavljenih u Hrvatskoj i da je to vidljivo u njezinu katalogu. No, u bibliografiju su uključene i publikacije koje su vidljive u katalogu Knjižnice, a nisu nužno objavljene u Hrvatskoj, jer Knjižnica posjeduje i takva izdanja. Radi opsega ovoga rada, u bibliografiju su uključene samo knjige, a ne i ostale vrste građe, npr. članci i serijske publikacije. Na početku je opisana metodologija izrade bibliografije: kriteriji za izbor građe koje smo upravo naveli. Nakon toga dana je definicija rodoslovlja i kratka povijest bavljenja rodoslovljem u svijetu i Hrvatskoj. Nakon toga definiran je pojam bibliografije i navedene vrste bibliografija prema slovenskom bibliografu Janezu Logaru. Zatim je opisana kratka povijest bibliografije u Hrvatskoj prema mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije. Nakon toga dolazi središnji dio, sama bibliografija knjiga o rodoslovlju, podijeljena u pet dijelova: rodoslovlja plemićkih i velikaških obitelji, rodoslovlja plemića Zrinskih i Frankopana, župne matične knjige i druge publikacije vezane za njih ili za popise pučanstva pojedinih župa, rodoslovlja pojedinih prezimena i rodoslovlja pojedinih mjesta. Takva podjela učinjena je radi sistematičnosti i radi lakšega snalaženja u samoj bibliografiji. Nakon toga dana je interpretacija bibliografije, navedena su i digitalizirana izdanja i prijevodi te prijedlozi što bi bilo korisno digitalizirati. Motivacija za sastavljanje bibliografije bila je autorovo zanimanje za vlastito rodoslovlje, a nadamo se da će ova bibliografija potaknuti one koji posegnu za njom na dalje istraživanje rodoslovlja i možda na neke veće i sveobuhvatnije rodoslovne projekte.The idea of this paper was to collect material and compile a bibliography of genealogy publications, with an emphasis on publications related to the Republic of Croatia. That is why the catalog of the National and University Library in Zagreb, which is the bibliographic center of the Republic of Croatia, was chosen as the source for this bibliography. Based on the law on mandatory copies, it is logical to conclude that the National and University Library has copies of all publications published in Croatia and that this is evident in its catalog. However, the bibliography also includes publications that are visible in the Library's catalog, and are not necessarily published in Croatia, because the Library also has such editions. Due to the scope of this paper, only books are included in the bibliography, and not other types of material, such as articles and serial publications. At the beginning, the methodology of making a bibliography is described: the criteria for the selection of material that we have just listed. After that, the definition of genealogy and a brief history of genealogy in the world and in Croatia were given. After that, the notion of bibliography was defined and the types of bibliographies according to the Slovenian bibliographer Janez Logar were listed. Then a short history of bibliography in Croatia is described according to the online edition of the Croatian Encyclopedia. After that comes the central part, the bibliography of genealogy books, divided into five parts: genealogy of noble families, genealogy of Zrinski and Frankopan nobles, parish registers and other publications related to them or population lists of individual parishes, genealogy of individual surnames and genealogy of individual places. Such a division was made for the sake of systematicity and for the sake of easier navigation in the bibliography itself. After that, the interpretation of bibliography was given, digitized editions and translations were listed, as well as suggestions on what would be useful to digitize. The motivation for compiling the bibliography was the author's interest in his own genealogy, and we hope that this bibliography will encourage those who reach it on further research in genealogy and perhaps on some larger and more comprehensive genealogical projects