Genocide in Srebrenica: The responsibility of the individual versus the responsibility of the state in the international law

Genocid, kao najteži zločin međunarodnog prava, reguliran je Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida koja je donesena nakon II. svjetskog rata. Iako genocid u Srebrenici nije prvi slučaj na području Europe, on je u mnogočemu poseban. Slučaj Srebrenice doveo je u pitanje odgovornost države, pojedinca i međunarodne zajednice. Tema rada su zločini koji su se 1995. godine dogodili na području enklava Srebrenice i Žepe. Iz pregleda presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju može se zaključiti da su događaji devedesetih na području bivše Jugoslavije pridonijeli razvoju međunarodnog sudstva, kao i jasnijem shvaćanju definicije zločina genocida. Presude su vratile izgubljeno povjerenje u međunarodnu zajednicu te doprinijele smirivanju političke situacije na području bivše Jugoslavije. Presedan u međunarodnom sudstvu je postupak koji je Bosna i Hercegovina vodila protiv Srbije i Crne Gore budući da je prvi put pred Međunarodnim sudom za odgovornost za genocid bila tužena država. Tijekom postupka postavljeno je pitanje odgovornosti države za djela osoba i organa nad kojima nema izravnu kontrolu. Iz toga zaključujemo da su sudske odluke, donesene nakon provedenih postupaka, imale za cilj postizanje satisfakcije za same žrtve genocida, ali i njihove obitelji