Rad Ženski likovi Augusta Šenoe kao predodžba idealne žene 19. stoljeća bavi se analizom Šenoinih književnih junakinja iz romana: Zlatarovo zlato, Branka i Prijan Lovro. Proučava se moralno-didaktična svrha navedenih romana, odnos koji je Šenoa pokušao uspostaviti s čitateljskom publikom kao i društvene norme i položaj žena u 19. stoljeću u Hrvatskoj i svijetu. U obzir se uzimaju njegove programatske ideje, ali i društveno-politička i književna klima u vrijeme preporodnih ideja te za vrijeme druge polovice 19. stoljeća. Zaključujemo da se Šenoa u ocrtavanju svojih junakinja vodio idealiziranom slikom žene kao dobre majke, supruge i kućanice. Antijunakinje su prikazane u suprotnostima s društvenim normama 19. stoljeća. Idealne žene često je ...