Članak prati epidemijski val kuge koji je krenuo 1679. iz austrijske prema slovenskoj Štajerskoj te preko Ptuja i Varaždina dalje pravcima prema Podravini i Hrvatskome zagorju stigao do Markuševca i drugih sela na zagrebačkome području. Opis bolesti i njeno razorno djelovanje u ptujskom kraju donosi se preko jedinstvenoga sačuvanog izvora, pjesme o kugi hajdinskog župnika Jurija Hauptmaniča. Fokusirajući se zatim na zagrebačku situaciju u ljeto i jesen 1682. te početak 1683, članak analizira isusovačke i franjevačke izvore, banska pisma, odluke gradečkog magistrata kao i gospodarske pokazatelje te zaključuje da je pravilnim kriznim upravljanjem izbjegnut prodor epidemije u grad. Članak pritom ispravlja neka dosadašnja mišljenja u his...