Croatian Media Coverage of Vaccination and Vaccines during the COVID-19 Pandemic

U kontekstu pandemije COVID-19, izvještavanje o cijepljenju i cjepivu ubrzo je postalo dominantna tema u medijima. Teorija uokvirivanja tvrdi da medijski okviri mogu oblikovati kako publika razmišlja o temi o kojoj se izvještava, stoga je cilj ovoga rada analizirati koje su medijske okvire koristili hrvatski portali Telegram.hr i Večernji.hr kako bi svojoj publici predstavili teme cijepljenja i cjepiva. Okviri služe kao kognitivni prečaci koji novinarima olakšavaju izbor i prezentiranje teme, dok publici olakšavaju tumačenje informacija koje im mediji šalju. Definirano je osam okvira čija se prisutnost analizirala u člancima metodom kvantitativne analize sadržaja. U procesu analize pronađeni su i novi okviri koji su zbog učestalosti korištenja također uključeni u istraživanje. Najzastupljeniji medijski okviri bili su okvir konflikta, natjecateljski okvir i okvir društvene odgovornosti, kao i novootkriveni okvir strategije i okvir sumnje. Telegram je, u odnosu na Večernji, više posezao za kritičnijim okvirima kao što su okvir društvene odgovornosti i okvir sumnje, dok je Večernji u većoj mjeri koristio okvir strategije. Izbor okvira razlikovao se i ovisno o vrsti cjepiva. AstraZeneca i Johnson&Johnson češće su smještani u okvir sumnje, dok je za Pfizer, Sputnik V i kinesko cjepivo više korišten natjecateljski okvir. Moderna je u jednakoj mjeri plasirana u okvir društvene odgovornosti, natjecateljski okvir i okvir znanstvenog napretka.In the context of the COVID-19 pandemic, coverage of vaccination and vaccines soon became a dominant topic in the media. Framing theory claims that media frameworks can shape how audiences think about topics which are being reported on, so the aim of this paper is to analyze which media frameworks Croatian news portals Telegram.hr and Večernji.hr used to present the topic of vaccination and vaccines to the public. Frames serve as cognitive shortcuts that make it easier for journalists to choose and present topics, while making it easier for the public to interpret the information that the media sends them. Eight frameworks were defined, the presence of which was analyzed in the articles using the quantitative content analysis method. In the process of analysis, new frameworks were found which were also included in the research due to theirfrequency of use. The most common media frames were the conflict frame, the competition frame and the social responsibility frame, as well as the newly discovered strategy frame and the doubt frame. Compared to Večernji, Telegram used more critical frames such as the social responsibility frame and the suspicion frame, while Večernji utilized the strategy frame to a greater extent. The choice of framework also varied depending on the type of vaccine. AstraZeneca and Johnson&Johnson were more often placed in the suspicion frame, while the competition frame was used more for Pfizer, Sputnik V and the Chinese vaccine. Moderna was placed in the social responsibility frame, the competition frame, as well as the scientific progress frame in an equal measure