Zdravstvena njega bolesnika s ozljedom krelježnice

Središnji organ mobilnosti, kralježnica, čineći najveći oslonac trupa ima brojne zadaće u ljudskome tijelu. Osim za pokretanje i stabilnost trupa, ona omogućuje i pokrete glave i vrata, omogućava uspravan stav i održava ravnotežu. Ozljede na kralježnici nisu rijetkost, te u većini slučajeva nastaju kao posljedica prometnih nezgoda i padova s visine. Kada se govori o ozljedama kralježnice, najzastupljenija je ozljeda vratnog dijela iste, no također, ozljedom mogu biti zahvaćeni svi dijelovi kralježnice bez iznimke. Mehanizmi nastanka ozljeda mogu biti različiti, a pri procjeni stanja ozlijeđenog su od ključne važnosti jer poznajući mehanizam koji je nanio ozljedu može se pravodobno zbrinuti bolesnog. Zbrinjavanje takvih bolesnika je prioritetno, kako bi se i najmanju mogućnost trajnog oštećenja i/ili invaliditeta svela na minimum. I s najmanjom sumnjom na oštećenje kralježnice, bolesnik se čitavo vrijeme tretira kao da ima postojeću ozljedu kralježnice. Medicinsko osoblje, s posebnim naglaskom na medicinske tehničare/sestre imaju bitnu ulogu u zdravstvenoj njezi takvih bolesnika. Donesene sestrinske dijagnoze, a kasnije i intervencije koje medicinski tehničari/sestre obavljaju za cilj imaju čim raniju rehabilitaciju bolesnika, njegov brži oporavak i povratak ozlijeđenog u aktivnu životnu i radnu okolinu