U današnje vrijeme pitanje mogućnosti sustava umjetne inteligencije da počini kazneno djelo više nije teoretske i futurističke naravi te se u mnogim aplikacijama već sada vide i događaju moguća kršenja kaznenopravnih normi od strane raznih oblika umjetne inteligencije, poput neovisnih vozila, autonomnog oružja pa sve do robotskih tehnologija koje pomažu pri operacijama i algoritama koji posreduju u trgovanju. Kao i svaki drugi društveni napredak, i ovaj tehnološki očekivano vrši pritisak na postojeće kaznenopravne sustave te se ispituju granice pojedinih instituta i njihova prilagodljivost novonastalim situacijama. U radu se sustavno razlaže problematika moguće kaznenopravne odgovornosti sustava umjetne inteligencije i osoba koje su odgovor...