Javni dug se smatra jednim od glavnih izvora prihoda financiranja funkcija države. U Republici Hrvatskoj se javni dug naziva i dugom opće države. Makroekonomski utjecaji javnog duga se provlače kroz cjelokupno gospodarstvo, preko investicija, izvoza i kamatnih stopa, pa sve do štednje, potrošnje i inflacije. Najznačajnija podjela javnog duga se vrši na inozemni (strani) javni dug i tuzemni (domaći) javni dug. Uslijed povijesnih situacija, trend kretanja javnog duga je u postupnom povećanju koje se pokušava stabilizirati kako bi došlo do njegova budućeg smanjenja kao udjela bruto domaćeg proizvoda. Kao trenutno rješenje se postavilo restrukturiranje javnog duga na način da se smanji udio vanjskog javnog duga i poveća udio domaćeg javnog duga...