J. S. MILL I EPISTEMIČKO OPRAVDANJE DEMOKRACIJE

The thesis focuses on the epistemic (cognitive) character of democratic institutional practices and the protection of basic liberties in Mill's political thought, using it as a basis for the interpretation of institutional political proposals and moral standards within his theory. Mill addresses various issues and offers proposals that often seem to be motivated by different reasons and lead to diverse, sometimes even incompatible, results. I hold that identifying the epistemic criteria within Mill's proposals can serve as a basis for unifying his political thought. Furthermore, it can help us resolve the tension between political and epistemic values present in contemporary discussions. The thesis analyses several underinvestigated ideas in Mill's political thought. It characterizes Mill as an epistemic democrat and sets his theory in the broader explanatory framework related to the justification of collective decision-making procedures. My work follows Mill's sophisticated argumentation from its roots in utilitarian moral theory to its implications in liberal democracy. This thesis has three parts. In the first part (first, second and third chapter), I discuss and elaborate on the two basic criteria Mill uses to evaluate different forms of government (or different decision-authorization procedures). Furthermore, I analyze Mill's argument for the epistemic value of political disagreement, which establishes Mill as an epistemic liberal and represents a foundation for his future characterization as an epistemic democrat. In the second part (fourth, fifth, sixth and seventh chapter), I fully develop the epistemic interpretation of Mill's political thought, arguing that Mill values democracy for its instrumental epistemic qualities. Additionally, I analyze and evaluate epistemic arguments for various mechanisms Mill introduces to filter the public will, thus protecting decision-authorization and decision-making procedures from incompetence, vehemence and negligence. These filtering mechanisms include public balloting, advocacy as a model of political representation, division of epistemic and political labor between the representative body (the parliament) and expert bodies (legislative commissions and executive government), as well as the limited autonomy and authority of the local government. Finally, I emphasize Mill's epistemic justification of plural voting proposal and his views on the epistemic value of partisanship. In the third part of the thesis (eighth chapter), I address the alleged problem of paternalism and indicate how epistemic interpretation can help us preserve consistency in Mill's political thought. The thesis offers a novel interpretation of Mill's political philosophy and discusses its possible application in the contemporary world, particularly concerning the division of epistemic and political labor between the representative and the executive branch of government and the role of experts in democratic decision-making procedures.Temeljni problem kojim se bavi disertacija jest određenje epistemičkog (spoznajnog) značaja demokratskih institucionalnih praksi i zaštite temeljnih sloboda u Millovoj političkoj misli kao osnove za interpretaciju institucionalnih političkih rješenja i moralnih standarda u njegovoj teoriji. Mill se bavi različitim temama te predlaže rješenja koja ponekad izgledaju kao da su motivirana različitim razlozima i vode do različitih, pa i suprotstavljenih, ishoda. Smatram da određenje epistemičkog kriterija među političkim rješenjima koja nudi može služiti kao osnova za objedinjenje njegove misli. Pored toga, može služiti i za povezivanje Milla s rješenjem napetosti između političkih i epistemičkih vrijednosti koja je prisutna u suvremenim raspravama. Milla se karakterizira kao epistemičkog demokrata te se njegova teorija stavlja u širi okvir opravdanja kolektivnih procedura donošenja odluka. Disertacija slijedi Millovu sofisticiranu argumentaciju od njenih korijena u utilitarističkoj moralnoj teoriji do njenih implikacija u liberalnoj demokraciji. Disertacija je podijeljena u tri dijela. U prvom dijelu (prvo, drugo i treće poglavlje) izlažu se i pojašnjavaju dva temeljna kriterija koja Mill koristi kako bi evaluirao različite oblike vlasti (ili različite procedure autorizacije političkih odluka). Nadalje, analizira se Millov argument za epistemičku vrijednost političkog neslaganja, kojim se Milla predstavlja kao epistemičkog liberala i na osnovi kojeg se temelji buduća karakterizacija Milla kao epistemičkog demokrata. U drugom dijelu (četvrto, peto, šesto i sedmo poglavlje) razvija se epistemička interpretacija Millove političke misli te se utvrđuje kako Mill cijeni demokraciju zbog njezinih instrumentalnih epistemičkih kvaliteta. Nadalje, analiziraju se i evaluiraju epistemički argumenti za razne mehanizme koje Mill uvodi kako bi filtrirao javnu volju, te tako zaštitio procedure donošenja i autorizacije političkih odluka od neznanja, ishitrenosti ili nemara. Ovi mehanizmi uključuju prijedlog javnog glasanja, zastupništvo kao model političkog predstavljanja, podjelu političkog i epistemičkog rada između predstavničkog tijela (parlament) i stručnih tijela (komisije za izradu zakona, izvršna vlast), kao i ograničenu autonomiju i autoritet lokalne vlasti i uprave. Završno, naglašava se Millovo epistemičko opravdanje prijedloga višestrukog prava glasa te njegova razmišljanja o epistemičkoj vrijednosti političkih stranaka. U trećem dijelu disertacije (osmo poglavlje) obrađuje se pretpostavljeni problem paternalizma te se pokazuje kako nam epistemička interpretacija pomaže sačuvati konzistentnost unutar Millove političke misli. Disertacija nudi originalnu interpretaciju Millove političke filozofije te razmatra njene moguće primjene na suvremeni svijet, osobito vezano uz podjelu epistemičkog i političkog rada između predstavničke i izvršne vlasti te uz ulogu stručnjaka u procedurama demokratskog odlučivanja