The Role of Intellectual Property Protection in Economic Development

Uspješna je ona ekonomija koja raste i koja se razvija. Za razvoj ekonomije ključno je da je sveprisutan rast životnog standarda. Brojnim čimbenicima se prati rast kvalitete života i standarda cjelokupnog društva: porast bruto domaćeg proizvoda, zaposlenosti, kvalitetno obrazovanje, ulaganje u kulturu i brojni drugi. Također, kako bi poduzeća svojim potrošačima mogli pružiti nove proizvode i usluge, unaprjeđivati postojeće tehnološko stanje i time na brži i efikasniji način provodili proizvodnju bitno je ulagati u produkte intelekta. Potreba za zaštitom intelektualnog vlasništva kao i pravnim uređenjem istog, kroz vrijeme dobiva sve veći značaj. Privatno vlasništvo te javni pristup tom vlasništvu potrebno je održavati u konstantnoj ravnoteži. Zaštita tržišta intelektualnog vlasništva puno je kompleksnije uređena od zaštite primjerice fizički dobara, razlog tome je manjkavost razumijevanja poslovanja i zakona, ali i činjenice lakšeg dokazivanja posjedovanja materijalnih dobara. Pravodobnom zaštitom sprječava se nedopušteno služenje tuđim tvorevinama intelekta. Autorsko pravo jedno je od grana intelektualnog vlasništva, dok drugu granu sačinjava pravo industrijskog vlasništva. Autori djela uživaju benefite koje im pruža autorsko pravo i srodna prava. Zahvaljujući njemu, postaju vlasnici svojih ostvarenih ideja i kao takvi imaju sva prava upravljati svojim djelima jednako kao vlasništvom nad materijalnim dobrima. Za razliku od prijave autorskih djela, kada je riječ o prijavi industrijskog vlasništva, potrebno je poduzeti birokratske korake, prijava putem ispunjavanja za to predviđenih obrasca. Provođenje registracije obavljaju različita tijela kako na nacionalnoj razini tako i na međunarodnoj. Postoje različiti modeli zaštite, a kao rezultat ispravnog postupanja sa navedenim, postiže se razvoj ekonomije. Patenti, žigovi etc. kao dijelovi industrijskog vlasništva realizaciju započinju podnošenjem prijave za registraciju na razini državnog tijela Republike Hrvatske, putem za to predviđenog Zavoda ili putem međunarodnih razina. Važnost podnošenja i ostvarivanja zaštite, polazi od činjenice kako u trenutku kada izum postane patent, žig postane službena oznaka i slično, tada stvoritelj, osoba koja je ulaganjem svojih kreativnih ideja i inovacija, ostvarila pravo upravljanja i može ostvarivati pogodnosti putem njega. Isto tako, poduzeće koje ima novi proizvod ili uslugu, pomoću navedenog ostvaruje prednost nad konkurentima, odnosno ima monopol na tom tržištu. Osim poduzeća, koristi od prava imaju i krajnji potrošači, pomoću njega proizvodi su im lako prepoznatljivi, dolaze s pruženim informacijama o samom podrijetlu. Svako postupanje zaštićenim predmetom ili uslugom bez odobrenja stvoritelja, otvara mogućnost stvoritelju ili nadležnom tijelu, pokretanje spora i može biti kažnjeno. Krivotvorenje i piratstvo najistaknutije su kategorije povrede prava intelektualnog vlasništva. Krivotvoreni proizvodi nastaju prisvajanjem tuđe ideje po kojoj se proizvode, bez dopuštenja nosioca prava intelektualnog vlasništva, u većini slučajeva ne prate kvalitetu materijala i izrade, a oglašavanjem tvrde kako se radio o orginalnom proizvodu. Piratskim proizvodom naziva se autorsko djelo, nastalo umnožavanjem bez dopuštenja ovlaštene osobe. Obe kategorije obezvrjeđuju nove ideje i proizvode ili usluge, što za posljedicu ima oštećivanje društvene zajednice te cjelokupne ekonomije. Kako bi poduzeća bila adekvatno zaštićena potrebno je da ispravno provode i koriste prava intelektualnog vlasništva. Kategorije poput zaposlenosti, prihoda i plaća broje daleko veće postotke u poduzećima koja su ujedno nositelji prava intelektualnog vlasništva, za razliku od onih koji to nisu