Analysis of migration trends in the Republic of Croatia and Ireland in the period of 2013-2019

Migracije među ljudima su oduvijek postojale jer su bile neophodne za preživljavanje. Nomadski narodi su bili forsirani na kretnje kako bi došli do boljih klimatskih uvjeta, do hrane, radi ratova između plemena i sličnog. Do današnjih vremena migracije i dalje sporazumijevaju isto značenje, tj. kretanje stanovništva s jedne lokacija na drugu sa nekom svrhom. Migracije su podijeljene na unutarnje; migracije unutar granica jedne države i vanjske koje predstavljaju migracije jedne države s inozemstvom. Tijekom povijesti, a najvažnije za vrijeme industrijalizacija došlo je do velikih migracija ljudi prema industriji gdje su se počeli razvijati industrijski gradovi te tako je došlo do proces danas poznat kao urbanizacija koja podrazumijeva migracije stanovništva prema gradovima. Emigracije predstavljaju kretanje stanovništva jedne države u inozemstvo, a imigracije sporazumijevaju ukupan broj stanovništva koje se doseli u granice određene države. Kada se analizira u Hrvatska, s ulaskom u Europsku Uniju pa sve do 2017. godine Hrvatska je imala negativan migracijski saldo s padajućim trendom, ali u 2018. dolazi do prestanka trenda jer se migracijski saldo prvi put u zadnjih 5 godina približio nuli. Irska za razliku od Hrvatske bilježi konstantan rast već pozitivnog migracijskog salda jer privlače strane državljane sa svojim gospodarskim razvitkom. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju došlo je do povećanja emigracija i smanjenja imigracija iz država Europske Unije, ali su se zato povećale imigracije ostalih europskih zemlji ponajviše iz država bivše Jugoslavije. Britanci u Irskoj čine najveći udio imigracija koji se znatno povećao od 2013. godine zajedno sa svim ostalima kategorijama koje je odredila irska institucija nadležna za migracije. Irci odlučuju sve više emigrirati u EU15, a istovremeno su sveli svoje emigracije u EU13 na sami minimum