Presidential elections 2019/2020 in Croatia : Political communication on social media

Društvene mreže kao komunikacijska platforma tek su posljednjih nekoliko godina uzele maha u hrvatskom političkom prostoru, a danas je bilo kakva politička kampanja bez aktivne komunikacije na ovoj vrsti platforme potpuno nezamisliva. Cilj je ovog rada stoga bio analizirati političku komunikaciju dvoje predsjedničkih kandidata, Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića, u samoj završnici izbora 2019./2020. godine. Kombiniranom kvantitativnom i kvalitativnom metodom te analizom sadržaja istražene su objave kandidata u razdoblju od 12 dana tijekom drugog kruga izbora na četirima društvenim mrežama: Facebooku, Instagramu, Twitteru i YouTubeu. Analiziran je ukupan broj svih objava na tim društvenim mrežama, broj pratitelja, zatim su detaljnije istražene objave na Facebooku – vrste i teme objava, broj reakcija pratitelja te negativan ton objava. Zaključeno je kako je Kolinda Grabar-Kitarović imala u pravilu veći broj objava i veći broj pratitelja od protukandidata, oboje kandidata imalo je u najvećem dijelu zastupljenu kombinaciju objava u obliku teksta i fotografije i teksta i videa, a bavili su se šarolikim, no za društveno-politički kontekst Hrvatske, zapravo, nebitnim temama, a često su negativnim tonom objava isticali nedostatke protukandidata, u čemu je prednjačila Kolinda Grabar-Kitarović. Iako se ne može zaključiti jesu li uopće i u kojoj mjeri političke poruke objavljene tijekom kampanje utjecale na birače, iz analize ovog rada vidljivo je kako veći broj pratitelja i „like-ova“ ne znači nužno i dobru i uspješnu kampanju, odnosno izbornu pobjedu.Social networks as a communication platform have only gained momentum in the Croatian political space in the last few years, and today any political campaign without active communication on this type of platform is completely unthinkable. The aim of this paper was therefore to analyze the political communication of the two presidential candidates, Kolinda Grabar-Kitarović and Zoran Milanović, at the very end of the 2019/2020 elections. The combined quantitative and qualitative method and content analysis investigated the posts of candidates over a period of 12 days during the second round of elections on four social networks: Facebook, Instagram, Twitter and YouTube. The total number of all posts on these social networks, the number of followers were analyzed, and then the posts on Facebook were researched in more detail - the types and topics of posts, the number of reactions of followers and the negative tone of posts. It was concluded that Kolinda Grabar-Kitarović had a larger number of posts and a larger number of followers than her opponent, that both candidates mostly had a combination of posts in the form of text and photography and text and video. The posts dealt with various, but for the socio-political context of Croatia, in fact, irrelevant topics and they often pointed out the shortcomings of the opponents in a negative tone, in which Kolinda Grabar-Kitarović was in the lead. Although it cannot be concluded whether and to what extent the political messages published during the campaign affected voters, the analysis of this paper shows that a larger number of followers and "likes" does not necessarily mean a good and successful campaign or election victory