Strasti u antropološkoj misli Tome Akvinskoga

In the history of philosophy, Thomas Aquinas represents one of the most systematic and fruitful thinkers of all time. His works encompass from metaphysical and cosmological, to ethical, aesthetical and epistemological discussions. In this article we wish to inquire into one of the many topics in anthropology which Thomas touched upon, and that is the question of passions. The purpose of this article isto show the outline of Thomas´ teaching on passions and their respective relation. It is important to note that his teaching rests upon an understanding of a human being as a composite being which, by its nature, consists of body and soul therefore the first chapter covers exactly that, and it represents preliminary chapter for the subsequent ones which address passions. Passions, as we shall see, are divided into six concupiscible and five irascible passions. The final chapter describes the relationship between concupiscible and irascible passions and analyzes the passions individually. The conclusion offers a general overview of Thomas´ anthropology as demonstrated in his teaching on passions, giving a special highlight to his understanding of man as a being composite of soul as a immaterial principle and body as a material principle, and their intimate union.Toma Akvinski u povijest filozofije zasigurno zauzima mjesto jednog od najsustavnijih i najplodnijih mislioca svih vremena. U njegovom opusu možemo pronaći kako metafizičke i kozmološke, tako etičke, estetičke i epistemološke rasprave. U ovom ćemo se radu posvetiti jednoj od mnogobrojnih tema iz područja antropologije, a ta tema su strasti. Svrha je rada, stoga, ponuditi prikaz Tominog nauka o strastima i njihovog međusobnog odnosa. Važno je istaknuti da njegov nauk o strastima počiva na slici čovjeka kao složenog bića koje se sastoji po svojoj biti od duše i tijela. Stoga prvo poglavlje govori upravo to tome, te ono predstavlja preliminarno poglavlje za sva ostala u kojima je riječ o strastima. Strasti se, kao što ćemo vidjeti, dijele na šest požudnih i pet gnjevljivih. U završnom dijelu rada opisuje se odnos između gnjevljivih i požudnih strasti nakon čega slijedi analiza pojedinačnih strasti. Zaključak nudi jedan opći pregled nekih osnovnih značajki Tomine antropologije vidljivih u njegovom nauku o strastima, pri tom posebno ističući njegov naglasak na složenosti čovjeka od duše kao nematerijalnog principa i tijela kao materijalnog, te njihove intimne povezanosti