Crime in the COVID-19 Pandemic Atmosphere in Croatia

Ovo istraživanje obuhvaća analizu ukupnog kriminaliteta s detaljnim uvidom u opći ili konvencionalni kriminalitet u petogodišnjem razdoblju prije nastupanja pandemije bolesti COVID-19 (2015. – 2019.) u odnosu na godinu pandemije (2020.). Empirijska analiza temelji se na sekundarnim podacima registriranih kaznenih djela i prekršaja, za tu svrhu zatraženim i dobivenim od Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, što predstavlja posredno mjerenje kriminaliteta na određenom području (Palmer, 2020.). Problem eksplorativnog istraživanja u ovom radu stjecanje je novih spoznaja o eventualnim promjenama u opsegu, strukturi i dinamici kriminaliteta te tipologiji i obrascima policijski registriranih kaznenih djela i prekršaja u pandemijskom kriznom razdoblju, a u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje u Hrvatskoj. Dobiveni rezultati promatraju se kroz primjenjivost teorijskih koncepata ekološke kriminologije u objašnjenju promjene trendova u tipologiji i obrascima kriminalnog i devijantnog ponašanja. Smisao istraživanja bio je prikazati kako novonastala pandemijska svakodnevica utječe općenito na pokretljivost ukupnog kriminaliteta, ali i na specifične segmente kriminaliteta na području Republike Hrvatske i pojedinih policijskih uprava.This research includes an analysis of total crime with a detailed insight into common or conventional crime in the five-year period before the onset of the COVID-19 pandemic (2015- 2019) compared to the year of the COVID-19 pandemic (2020). Empirical analysis is based on secondary data of registered crimes and misdemeanors for this purpose requested and obtained from the Croatian Ministry of Interior, which is an indirect measurement of crime in a particular area (Palmer, 2020). The problem of exploratory research in this paper is the acquisition of new cognition about possible changes in the scope, structure and dynamics of crime and the typology and patterns of police registered crimes and offences in the pandemic crisis period, compared to the previous five years in Croatia. The obtained results are observed through the applicability of theoretical concepts of environmental criminology in explaining the change of trends in typology and patterns of criminal and deviant behavior. The purpose of the research was to show how the emerging pandemic influences everyday life and affects the mobility of overall crime in general, but also the specific segments of crime in the Republic of Croatia and individual police directorates