Social Stereotypes in Croatian Dictionaries from a Diachronic and a Synchronic Perspective

U radu se analizira obrada osjetljivoga i pogrdnoga leksika u hrvatskoj leksikografiji. Kad je riječ o sadržaju povezanome s društvenim skupinama (kao što su etničke, religijske, spolne/ rodne, dobne i slično), uvredljivost takvoga leksika može proizlaziti izravno iz njegova značenja ili neizravno iz ukorijenjenosti u stereotipima i predrasudama o određenoj skupini, zbog čega može djelovati uvredljivo (usp. Schutz 2002: 638). U ovome radu analizira se leksikografska obrada odabranih riječi povezanih s pripadnicima društvenih skupina i njihovim osobinama u hrvatskim povijesnim i suvremenim rječnicima kako bi se: 1. pokazalo kako rječnik odražava svjetonazor vremena u kojemu je nastao 2. objasnilo kako se leksikografski pristup takvim sadržajima s vremenom razvijao 3. razmotrilo kako bi se obradi takvih sadržaja trebalo pristupiti u suvremenome, društveno odgovornom rječniku.Description of sensitive and derogatory vocabulary has always been a challenge for lexicographers and dictionary compilers. As regards content related to social groups (such as ethnic, religious, gender, age groups and the like), the offensiveness of such vocabulary may come directly from its meaning or indirectly from its grounding in stereotypes and prejudices about a certain group. In this paper, the lexicographic presentation of several potentially sensitive words denoting social group members and their attributes in contemporary and historical Croatian dictionaries is analysed in order to: 1. show how the dictionary reflects the world view of its time; 2. explain the development of the lexicographic approach to such content over time; 3. propose adequate solutions to the presentation of such content that could be applied in a modern, socially responsible dictionary