MEĐIMURJE, MEĐIMORJE, MEĐUMURJE – CONTRIBUTION TO THE KNOWLEDGE OF NAME OF THE CROATIAN TRADITIONAL REGION

Horonim Međimurje sa svojom simboličkom funkcijom za većinu je ispitanika tijekom intervjua jasno određivao smještaj regije uz rijeku Muru, a jedina dvojba bila je koristiti ga u službenoj inačici Međimurje ili u arhaičnom, a po mnogima i dijalektalnom izrazu Međimorje. Problematika ovog horonima mnogo je složenija, iako nema puno radova na ovu temu. Najiscrpniji i najkompleksniji je rad Z. Bartolića (1998) koji se temelji na interdisciplinarnom pristupu objedinjujući spoznaje lingvistike, povijesti, književne povijesti i geografije, međutim nije praćen i utemeljen na terenskom istraživanju, a koje je provedeno tijekom izrade ovog rada. Temeljna teza njegova rada je da bi ispravno ime regije bilo Međimorje, pri čemu se samo ime tumači apelativom otok na dijalektalnom govoru. Ovo se tumačenje dokazuje primjerima iz starije literature gdje se koristi u značenju otoka, pri čemu se aludira na hidrografske granice Međimurja koje su tijekom povijesti predstavljale značajnu komunikacijsku prepreku prema susjednim prostorima, a time i pojačavale osjećaj izoliranosti karakterističan za otoke. Pojam otoka nalazimo i u latinskoj inačici Insula koju u različitim varijacijama nalazimo u starijoj literaturi, posebice na starim geografskim kartama, no nikada samostalno već u varijacijama s imenima rijeka Mure i Drave. Istovremeno i strani izvori, posebice na jezicima koji su u pojedinim razdobljima korišteni u samom Međimurju, poput njemačkog Murinsel u značenju murskog otoka ili mađarski Muraköz u značenju područja uz Muru, sadrže ime rijeke kao osnovnu odrednicu imena. Zanimljivo je da ni jedan od sugovornika u intervjuu nije znao prijevod riječi međimorje (otok), već su je svi tumačili međimurskim načinom izgovaranja, tj. „po domaći“. Anketno je istraživanje pokazalo da većina stanovnika u Međimurju (49%) i izvan njega (54%) smatra da je horonim Međimurje vezan uz ime rijeke Mure, gotovo trećina smatra da je ime proizašlo iz latinskog Insula inter Muram et Dravam. To su također oni iz skupine starijih ispitanika s višim obrazovanjem te je njihov odgovor posljedica prijevoda s latinskog koji jasno određuje prostor, a najmanje je onih koji ga tumače kao prijevod dijalektalnog imena Međimorje na standardni jezik (18% u Međimurju te 12% izvan njega). Istraživanje ne potvrđuje Bartolićevu tezu koju je iznio kao mišljenje i svojevrsnu preporuku, već potvrđuje tezu o rijeci Muri kao okosnici prostora Međimurja, unatoč tome što isti granični položaj ima i rijeka Drava. No Drava je eponim susjednoj tradicijskoj (Podravina), ali i prirodnoj regiji (podravina u smislu nizine uz rijeku Dravu) na njezinim desnim obalama.The name Međimurje with its symbolic function for most respondents during the interview was clearly defined by the location of the region along the Mura River, and the only doubt was to use it in the official version of Međimurje or in the archaic and, according to many, dialectal expression Međimorje. The problem of this name is much more complex, although there are not many papers on this topic. The most comprehensive and complex is the work of Z. Bartolić (1998), which is based on an interdisciplinary approach combining knowledge of linguistics, history, literary history and geography, but is not monitored and based on field research, which was conducted during the preparation of this paper. The basic thesis of his work is that the correct name of the region would be Međimorje, where the name itself is interpreted with the appellation „otok“ in dialectal speech. This interpretation is proven by examples from older literature where it is used in the meaning of island (otok), alluding to the hydrographic boundaries of Međimurje, which throughout history have been a significant communication barrier to neighboring areas, and thus enhanced the sense of isolation characteristic of an island. The term island is also found in the Latin version of Insula, which in various variations is found in older literature, especially on old maps, but never independently but in variations with the names of the rivers Mura and Drava. At the same time, foreign sources, especially in the languages used in Međimurje in certain periods, such as the German Murinsel meaning Mura Island or the Hungarian Muraköz meaning the area along the Mura, contain the name of the river as the basic determinant of the name. It is interesting that none of the interlocutors in the interview knew the translation of the word Međimorje (island), but they all interpreted it in the Međimurje way of pronunciation, ie “in the local language”. The survey showed that the majority of residents in Međimurje (49%) and beyond (54%) believe that the name Međimurje is associated with the name of the Mura River, almost a third believe that the name comes from the Latin Insula inter Muram et Dravam. These are also those from the group of older respondents with higher education and their answer is the result of a translation from Latin that clearly defines the area, and the least of those who interpret it as a translation of the dialect name Međimorje into a standard language (18% in Međimurje and 12% outside it). The research does not confirm Bartolić’s thesis, which he presented as an opinion and a kind of recommendation, but confirms the thesis about the Mura River as the backbone of Međimurje, despite the fact that the Drava River has the same border position. However, the Drava is an eponym to the neighboring traditional (Podravina), but also natural region (Podravina in the sense of a lowland along the Drava River) on its right banks