The Representation of Meaning in Dictionaries of Idioms

Opća načela leksikografske obrade traže da objašnjenje značenja bude kratko i jasno, dovoljno općenito da može obuhvatiti veliki broj primjera ili gotovo svaki kontekst te dovoljno razlikovno da informacija koja dolazi do korisnika bude razumljiva i korisna. Uzorom se dugo smatrala logička definicija koja uključuje najbliži viši rodni pojam i specifičnu razliku, ali su leksikografi tijekom povijesti i iskustva rada na različitim rječnicima tražili i iznalazili i druge tehnike opisa značenja. Jedna je od njih leksikografska definicija koja, osim što dopušta različite pristupe pri oblikovanju samog objašnjenja značenja, ovisno o jezičnim obilježjima pojedine riječi, u širem smislu uključuje i druge elemente natuknice, poput specifičnih formalnih rješenja kao što su veličina slova ili zasebne kućice s bilješkama o upotrebi, zatim oznake registra, konceptualna povezanost s drugim natuknicama te primjeri upotrebe. U kontekstu suvremene leksikografije koja je posve usmjerena na korisničke potrebe, sve su to elementi koji sudjeluju u opisu značenja riječi, odnosno pomažu korisniku razumjeti ga i potencijalno upotrebljavati. U ovome radu, na primjeru metoda prikupljanja i oblikovanja objašnjenja značenja frazema u Frazeološkome rječniku hrvatskoga jezika koji je u izradi, ispituju se utjecaj i uloga jezičnih i izvanjezičnih podataka koje o frazemima daje računalni korpus na kojem se temelji rječnička građa i zatim pokazuje način na koji se ti podaci integriraju u natuknicu s ciljem da rječnik što bolje odgovori idolu suvremene leksikografije – korisničkim potrebama.The general principles of lexicographical treatment require that the explanation of meaning be short and clear, general enough to cover a large number of examples or almost any context, and sufficiently distinctive to make the information coming to the user understandable and useful. For a long time, the role model was a logical theory of definitions formulated by Aristotle, who wrote that definitions must consist of what was later called genus proximum and differentia specifica. However, over time and thanks to their experience working on different dictionaries, lexicographers have sought and found other techniques for describing meaning. One of them is the lexicographic definition which, in addition to allowing different approaches in structuring the explanation of meaning, depending on the linguistic features of individual words, also includes other elements of the entry, such as font size or usage notes and labels, conceptual networks and examples of usage. In the context of contemporary lexicography, which is entirely focused on user needs, these are all elements that participate in the description of the meaning of a word and help the user to understand it and to potentially use it. In this paper, drawing on the methods and procedures of the online Dictionary of Croatian Idioms (under development), we ask how linguistic and extralinguistic data on idioms provided by the computer corpus on which the Dictionary is based affect the lexicographer\u27s decisions regarding the explanation of meaning. We also discuss the ways in which such data is incorporated into individual entries so that they can respond as fully as possible to the demands of the idol of contemporary lexicography – user needs