Zlatna sovica - Chrysodeixis chalcites (Esper, 1789) (Lepidoptera: Noctuidae) - štetočina gajenih i ukrasnih biljaka

During autumn 2018 and 2019, presence of numerous Chrysodeixis chalcites (Esper) (Lepidoptera: Noctuidae) larvae on cultivated and ornamental plants was recorded in Zemun area, both outdoors and indoors. Outdoors, larvae were registered on Solanum lycopersicum L., Capparis spinosa L., Amaryllis paradisicola Snijman, Hosta sp., Ipomea sp., Canna indica L., Convolvulus tricolor L., Achimenes erecta (Lam.) H. P. Fuchs and Pelargonium x domesticum. Indoors, larvae were registered on the following vegetables, Brassica oleracea L. and Capsicum annuum L., and on ornamental plants Kohleria eriantha (Benth.) Hanst, Pelargonium x domesticum and Hibiscus rosa-sinensis L. On infested plants, larvae mostly fed on leaves, rarely on flowers, causing perforation of the leaf surface and reduction of the photosynthetic area. In case of high infestation level, feeding of the larvae led to complete defoliation which resulted in decay of plants. Considering the fact that this particular species was fairly unknown to the public and had small populations until a few years ago, and due to the recent records of severe damages caused by larvae, it is necessary to point out the potential threat of this species represents in Serbia.Tokom jeseni 2018. i 2019. godine, na području Zemuna, na otvorenom polju i u zaštićenom prostoru, na većem broju gajenih i ukrasnih biljaka, utvrđeno je prisustvo brojnih gusenica Chrysodeixis chalcites (Esper) (Lepidoptera: Noctuidae). Na otvorenom polju, od gajenih biljaka gusenice su naseljavale paradajz (Solanum lycopersicum L.), od začinskih, kapar (Capparis spinosa L.), a od ukrasnih, amarilis (Amaryllis paradisicola Snijman), hostu (Hosta sp.), ipomeu (Ipomea sp.), kanu (Canna indica L.), ladolež (Convolvulus tricolor L.), magični cvet (Achimenes erecta (Lam.) H. P. Fuchs) i muškatlu (Pelargonium x domesticum). U zaštićenom prostoru, registrovane su na gajenim biljkama kupusa (Brassica oleracea L.) i paprike (Capsicum annuum L.), kao i na ukrasnim biljkama kohlerije (Kohleria eriantha (Benth.) Hanst.), muškatle i ukrasnog hibiskusa (Hibiscus rosa-sinensis L.). Na napadnutim biljkama, gusenice su se hranile uglavnom listovima, ređe cvetovima, praveći manje ili veće izgrizine a pri jačem napadu su prouzrokovale golobrst, što je imalo za posledicu propadanje biljaka. Imajući u vidu da je ova vrsta u Srbiji do sada bila malobrojna i nepoznata široj javnosti a da su u skorije vreme ispoljena značajnija oštećenja na većem broju gajenih i ukrasnih biljaka, potrebno je ukazati na potencijalnu opasnost od ove štetočine u našoj zemlji