Iako su rad i život Ivana Meštrovića (1883.–1962.) predmet brojnih izučavanja, klasična komponenta njegova stvaralaštva nije do sada bila protumačena i objedinjena. Ona se formalno i tematski prepoznaje u svim segmentima njegova umjetničkog, arhitektonskog, pedagoškog i esejističkog djelovanja, te se analizira u tri glavne cjeline, koje vremenski obuhvaćaju prva dva desetljeća 20. stoljeća, međuratno razdoblje i poslijeratnu fazu. Jedan je od rezultata istraživanja, koji se odnosi na prvu cjelinu, uvođenje pojma utopijske skulpture, izlučenog iz konceptualne i povijesne reperkusije Partenona na europsku skulpturu kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća. On se tumači na primjeru Vidovdanskoga hrama. Francuski kipari pružaju glavni komparativn...