Narratives of Home and Homeland: The Newspapers of Croatian Migrants in Argentina

Duga povijest iseljavanja stanovništva s područja Hrvatske otvorila je različite institucionalne prostore koji su u svom fokusu imali iseljeništvo. Odnos prema iseljeništvu i iseljeništva prema domovini ovisio je i o simboličkom sustavu domovine (Austo-Ugarska, Kraljevina Jugoslavija, NDH, SFRJ, Republika Hrvatska) kao i prostoru njihove dislokacije. U fokusu ovoga rada je hrvatska politička emigracija nakon Drugog svjetskog rata u Argentini, njihov odnos prema domovini i domovine prema njima. Polazeći od analize diskursa i naslanjajući se na radove Michela Foucaulta, Judith Butler, Ernesta Laclaua & Chantal Mouffe, Jacques Derride i Ane-Marie Fortier u ovoj doktorskoj disertaciji poseban je fokus na analizi tekstova u časopisu Hrvatska misao: knjižica za kulturna, politička i socialna pitanja (El pensamiento Croata) koja je izlazila u Buenos Airesu u razdoblju od 1953. do 1970. Analizom narativa (kao diskurzivne forme) o domu i domovini fokus je na konstruiranju i rekonstruiranju nacionalnog identiteta hrvatske političke emigracije u Argentini u odnosu spram identitetskih odrednica kao što su etnicitet, klasa, rod i generacija te, na temelju koncepta performativnosti etničkog identiteta stvaranju i „pokrivanju“ konstitutivnih normi kojima se legitimira zajednica. Odnos domovine prema hrvatskoj političkoj emigraciji (kako SFRJ tako i Republike Hrvatske) sagledan je kroz analizu tekstova o političkoj emigraciji i narativa u hrvatskom javnom prostoru u čijem se središtu nalazi arhivska građa o hrvatskoj političkoj emigraciji. Analiza ukazuje na različita pozicioniranja i repozicioniranja unutar različitih institucionalnih prostora usmjeravajući se na intertekstualne i interdiskurzivne relacije i korelacije narativa i značenja koja se stvaraju te ideoloških fantazija i njihovih učinaka posebno u današnjem hrvatskom javnom prostoru, odnosno antagonizama koji oblikuju prvenstveno subjektnu poziciju političke emigracije, ali i drugih društvenih pozicija kroz procese uključivanja i isključivanja. Analiza raznih ideoloških fantazija koje strukturiraju realnost ključna je u ovom radu jer omogućava ne samo analizu načina na koji se subjekti identificiraju s određenim društvenim pozicijama, već ukazuje i na kompleksnost, promjenjivost i kontingentnost kako samih pozicija, tako i procesa koji dovode do njih. Fokus na ideološku fantaziju otvorio je i pitanje uloge emocija odnosno analizu proizvođenja i izvođenja emocija u konstruiranju osjećaja pripadanja određenoj grupi ili naciji koja je utemeljena na konceptu „emocionalnosti teksta“ Sare Ahmed.The long history of emigration from the territory of Croatia has opened up various institutional spaces that focused on emigration. The attitude of the homeland towards diaspora and vice versa depended on the symbolic system of the homeland (Austria-Hungary, the Kingdom of Yugoslavia, the Independent State of Croatia, the Socialist Federal Republic of Yugoslavia, the Republic of Croatia) as well as on the area of their dislocation. This paper focuses on the Croatian political diaspora in Argentina after World War II, their relationship with the homeland and vice versa. Starting from the discourse analysis and drawing on the works of Michel Foucault, Judith Butler, Ernest Laclau and Chantal Mouffe, Jacques Derrida and Ane-Marie Fortier, this doctoral dissertation focuses on the analysis of texts in the journal Hrvatska misao: knjižica za kulturna, politička i socialna pitanja (El pensamiento Croata), which was published in Buenos Aires from 1953 to 1970. The analysis of narratives (as a discursive form) about home and homeland focuses on the construction and reconstruction of the national identity of Croatian political diaspora in Argentina in respect of identity determinants, such as ethnicity, class, gender and generation and, based on the concept of the performativity of ethnic identity, on “covering” constitutive norms legitimising a community. The attitude of the homeland (both the SFRY and the Republic of Croatia) towards Croatian political diaspora is addressed through the analysis of texts on political diaspora and narratives in the Croatian public space, with archival material on Croatian political diaspora at its centre. The analysis points to various positionings and repositionings within various institutional spaces, focusing on intertextual and interdiscursive relations and correlations between narratives and meanings that are created, as well as ideological fantasies and their effects, especially in today's Croatian public space, that is, antagonisms that use the processes of inclusion and exclusion to shape primarily the subject position of political diaspora, but also other social positions. The analysis of various ideological fantasies that structure reality has a crucial role in this paper because it not only allows the analysis of the way subjects identify with certain social positions but also indicates the complexity, variability and contingency of both positions and the processes that lead to them. The focus on ideological fantasy has also opened the issue of the role of emotions or the analysis of the generation and performance of emotions in constructing the sense of belonging to a certain group or nation, which is based on the concept of “the emotionality of the text” by Sara Ahmed