Effect of changes in certain situational factor on belief in conspiracy theories

Sve je veći broj istraživanja kojima su tema teorije zavjera. Teorije zavjera tumače se u kontekstu kognitivnih pristranosti, modela sustava vjerovanja, pomoću motivacijskih čimbenika te individualnih karakteristika. Rezultati novijih istraživanja sve više ističu važnost kontekstualnih čimbenika. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utječu li bliskost mjesta događanja teorije zavjere, atribucija krivnje s obzirom na ideološku orijentaciju te povratna informacija koja (ni)je u skladu s teorijom zavjere na vjerovanje u teoriju zavjere. U istraživanju je sudjelovalo 226 sudionika. Kao mjera vjerovanja u teorije zavjera koristila se „konspirativna vinjeta“ s popratnim pitanjima. Vinjeta ne uključuje stvarne događaje i aktere koji bi mogli utjecati na već postojeća uvjerenja dok se ne gubi na realističnosti zbog konformiranja uobičajenoj zavjereničkoj formi. Time se izbjegla ovisnost mjere vjerovanja u teorije zavjera o kulturalnoj popularnosti specifičnih teorija te (ne)znanju sudionika o specifičnim teorijama zavjera koje je varijabilno ovisno o kulturi. Za utvrđivanje ideološke orijentacije sudionika korišten je Upitnik generalne ideološke orijentacije. Varijabla bliskosti definirana je pomoću regionalne pripadnosti sudionika (kategorije: blizu i daleko). Analizom podataka nisu utvrđene razlike u vjerovanju u teoriju zavjere s obzirom na blizinu događaja. Lijevo orijentirani sudionici pokazali su više vjerovanje u teoriju zavjere u odnosu na sudionike koji su desno orijentirani te su sudionici više vjerovali u teoriju zavjere kada je akter korporacija u odnosu na situaciju u kojoj je akter ministar. Interakcijski efekt ideološke orijentacije i atribucije krivnje nije značajan. U ispitivanju utjecaja povratne informacije i mjerenja na vjerovanje u teoriju zavjera utvrđen je značajan interakcijski efekt. Sudionici su pokazali više vjerovanje u teoriju zavjere u 2. mjerenju u odnosu na 1. mjerenje kada im je prikazana potvrdna povratna informacija. Sudionici su pokazali više vjerovanje u teoriju zavjere u 1. mjerenju u odnosu na 2. mjerenje kada im je prikazana odbacujuća povratna informacija. S obzirom na nepostojanje znanstvenog konsenzusa o faktorima koji utječu na formiranje vjerovanja u teorije zavjera, daljnja istraživanja su potrebna.Number of research on conspiracy theories is continuously growing. Conspiracy theories are explained through roles of cognitive biases, belief systems, motives, and individual differences. New research emphasizes role of context in formation of belief in conspiracy theories. Aim of this study was to examine the effects guilt attribution regarding ideological orientation, closeness of the events, and feedback has on belief in conspiracy theories. 226 individuals participated in this study. The measure of belief in conspiracy theories is “conspiratorial vignette”, which was created for the purposes of this research and covers an event that did not occur. This way problems that are often faced when researching belief in conspiracy theories considering popularity and knowledge of specific conspiracies are avoided. As a measure of ideological orientation Questionnaire of general ideological orientation was used. Closeness was defined through regional affiliation of an individual (categories: close and far). Statistical analysis shows that there are no significant differences in belief in conspiracy theories depending on closeness of events. Generally, subjects with “left” orientation show higher belief in conspiracy theories compered to subject with “right” orientation; and belief in conspiracy theories was higher when object of the guilt attribution is corporation compered to minister in the government. Interaction was not significant in examining effects of ideological orientation and guilt attribution on belief in conspiracy theories. When examining effect of feedback on belief in conspiracy theories, interaction was statistically significant. In the second measuring, confirmatory feedback led to higher belief in conspiracy theories compered to dismissive feedback, while there were no differences in first measuring point. Participants showed higher belief in conspiracy theories in second point of measure compared to first when exposed to confirmatory feedback. Participants showed higher belief in conspiracy theories in first point of measure compared to second when exposed to dismissive feedback. Scientific consensus regarding the factors that lead to belief in conspiracy theories is yet to be established which is way further research is needed