Analysis of unemployment in the Republic of Croatia and state incentives for (self)employment

Suvremeno je tržište rada vrlo promjenjivo zbog utjecaja različitih gospodarskih tijekova društva. Odnos zaposlenih i nezaposlenih mijenja se ovisno o političkim, kulturnim i organizacijskim promjenama u državi. Radom se analizira nezaposlenost u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2020. godine te načini na koje država može utjecati na smanjenje broja nezaposlenih. Cilj je rada prikazati tržište rada i državne potpore nezaposlenima, demografsku analizu nezaposlenih osoba te ekonomsku analizu kretanja nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj. Demografska analiza uključuje prikaz nezaposlenih prema dobi, spolu i razini obrazovanja, a ekonomska analiza nezaposlenosti odnosi se na prosječan broj nezaposlenih godišnje te ukupno kretanje nezaposlenosti, prikaz nezaposlenih prema trajanju nezaposlenosti, prema djelatnosti prethodnoga zaposlenja i prema županijama. U radu je provedeno sekundarno istraživanje, koje se prvenstveno zasnivalo na analizi znanstvene i stručne literature o temi nezaposlenosti, s posebnim naglaskom na godišnja izvješća Hrvatskoga zavoda za statistiku. Rezultati istraživanja pokazali su pad broja nezaposlenih u drugoj polovici promatranoga razdoblja, ali i nagli porast 2020. godine što je posljedica zdravstvene krize koja se negativno odrazila na svjetsko gospodarstvo pa tako i na gospodarstvo Republike Hrvatske. Demografskom analizom utvrđeno je kako je najviše nezaposlenih mlađe dobne skupine, do 30 godina; da je mnogo veći broj nezaposlenih žena te da je najveći broj nezaposlenih sa srednjoškolskim obrazovanjem. Ekonomskom je analizom utvrđeno da je najviše nezaposlenih u Republici Hrvatskoj bilo 2013. godine, a najmanje 2019. godine. Prema trajanju nezaposlenosti, najviše je nezaposlenih u evidenciji HZZ-a do 3 mjeseca, a gledajući upravno teritorijalnu podjelu države, najlošija slika nezaposlenih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji.The modern labor market is very volatile due to the influence of different economic flows of society. The ratio of employed to unemployed changes depending on political, cultural and organizational changes in the country. This paper analyzes unemployment in the Republic of Croatia in the period from 2010 to 2020 and the ways in which the state can influence the reduction of unemployment. The aim of this paper is to present the labor market and state aid to the unemployed, demographic analysis of the unemployed and economic analysis of unemployment in the Republic of Croatia. Demographic analysis includes the distribution of the unemployed by age, sex and level of education, and the economic analysis of unemployment refers to the average number of unemployed per year and the total trend of unemployment, the duration of unemployment, by previous employment and by regions. The paper conducted a secondary survey, which was primarily based on the analysis of scientific and professional literature on the topic of unemployment with special emphasis on the annual reports of the Croatian Bureau of Statistics. The results of the research showed a decrease in the number of unemployed in the second half of the observed period, but also a sharp increase in 2020, which is a consequence of the health crisis that had a negative impact on the world economy and the Croatian economy. Demographic analysis found that most unemployed people are younger, up to 30 years old; that the number of unemployed women is much higher and that the largest number of unemployed is with secondary education. The economic analysis determined that the highest number of unemployed in the Republic of Croatia was in 2013, and the lowest in 2019. According to the duration of unemployment, most of the unemployed are in the HZZ records for 3 months longest, and looking at the administrative division of the state, the worst picture of the unemployed is in Splitsko-dalmatinska County