Marketing of forgotten cultural and historical heritage on example of Goli otok

U Hrvatskoj možemo pronaći pregršt kulturno – povijesnih znamenitosti koje su uslijed prolaznosti vremena i potpune nebrige i zanemarivanja postepeno propadale. Možda i najpoznatiji primjer je Goli otok- jedan od najozloglašenijih političkih logora. Osnovan je 1949. Godine kao reakcija komunističke partije Jugoslavije na rezoluciju Informbiroa, a za cilj je imao tzv. politički preodgoj stvarnih i navodnih neistomišljenika ondašnjeg Titovog režima. Kroz logor je prema neslužbenim podacima prošlo oko 16 000 zatvorenika koji su u periodu od 1948. do 1956. izdržavali kaznu za koju su nerijetko bili slani bez suđenja i valjanih dokaza. Danas se na otoku nalazi nekoliko objekata koje su izgradili zatvorenici logora, međutim zbog neadekvatne zaštite postojeća infrastruktura na otoku već godinama trune bez ikakvih naznaka za preuređenje i ostvarivanje turističke valorizacije za koju svakako ima potencijal. Aktualnost i važnost ove tematike ogleda se u činjenici da je porast potražnje za kulturnim turizmom sve prisutniji već dugi niz godina na globalnoj razini, a najvjerojatnije će se taj trend nastaviti i dalje. Hrvatska u tom smislu može ponuditi mnogobrojne atraktivne kulturno- povijesne resurse koji potencijalno mogu postati globalne turističke atrakcije i konkurirati mnogim kulturnim turističkim destinacijama jer osim resursa nudi i bogatu povijest koja se može prezentirati kao kvalitetna i edukativna turistička priča. Predmet istraživanja ovog diplomskog rada jesu trenutne promocijske aktivnosti na primjeru Golog otoka, a cilj rada je analizirati i konkretizirati trenutno stanje na Golom otoku i ponuditi konkretna rješenja i mogućnosti za razvoj kulturnog turizma pomoću izraženijih promocijskih aktivnosti. Tim aktivnostima moglo bi se direktno utjecati na brendiranje i prepoznavanje Golog otoka kao impresivne destinacije kulturnog turizma, a time privući i širu turističku potražnju. Za teorijski dio rada u kojem će se pobliže objasniti kulturni turizam, promocija u turizmu i aspekti promocije u turizmu biti će korišteni sekundarni izvori podataka. Istraživački dio rada uključivat će provedbu anketnog upitnika o percepciji stanovništva o trenutnoj promocijskoj aktivnosti Golog otoka kao i interes te mogući potencijal kojeg ova destinacija može ostvariti kao destinacija kulturnog turizma.In Croatia there are plenty of cultural and historical sights that have gradually decayed due to the passage of time and complete negligence. Perhaps the most famous example is Goli otok - one of the most notorious political camps. It was founded in 1949 as a reaction of the Communist Party of Yugoslavia to the resolution of the Informbiro period, and its goal was the so-called political re-education of real and alleged dissidents of the then Tito regime. According to unofficial data, about 16,000 prisoners passed through the camp, serving a sentence from 1948 to 1956 for which they were often sent without trial and valid evidence. There are currently several facilities on the island built by camp prisoners, but due to inadequate protection, the existing infrastructure on the island has been rotting for years without any signs of revitalization or achieving tourist valorization. The biggest importance of this topic is reflected in the fact that the increase of demand in cultural tourism has been present for many years on a global scale, and it is likely that this trend will continue. In this sense, Croatia can offer many attractive cultural and historical resources that can potentially become global tourist attractions and compete with many cultural tourist destinations since despite of outstanding resources, it also offers a rich history that can be presented as a quality and educational tourist story. The subject of this thesis is the current promotional activities on the example of Goli Otok, and the aim of the paper is to analyze and concretize the current situation on Goli Otok and offer concrete solutions and opportunities for the development of cultural tourism through more accurate promotional activities. These activities could directly influence on branding and recognition of Goli Otok as an impressive destination of cultural tourism, and thus attract a wider tourist demand. Secondary data sources will be used for the theoretical part of the paper in which cultural tourism, tourism promotion and aspects of tourism promotion will be explained in more detail. The research part of the paper will include the implementation of a survey questionnaire on the perception of the population about the current promotional activity of Goli Otok as well as the interest and possible potential that this destination can accomplish as a destination of cultural tourism