Economic consequences of COVID-19 on the Croatian economy

Pred sam kraj 2019. godine svijet je zadesila epidemija koronavirusa. Virus potječe iz grada Wuhana, kineska provincija Hubei. Koronavirus pripada skupini virusa SARS, već je ranije poznat koronavirus u šišmiša, stoga se smatra kako je začetnik ovog virusa šišmiš. Kao odgovor na koronakrizu, brojne zemlje su uvele stroge mjere kako bi obranile svoja gospodarstva od neželjenih posljedica. Zatvarale su se državne granice, a rad mnogih djelatnosti bio je ograničen, najveću štetu pretrpjela je djelatnost smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića. Republika Hrvatska je zemlja u čijoj strukturi gospodarstva posebno prevladava sektor turizma koji je znatno pogođen ovom epidemijom. Naime, dolasci i noćenja domaćih i stranih turista su se znatno smanjili tijekom 2020. godine u odnosu na 2019. godinu. BDP u drugom kvartalu 2020. godine smanjio se za 15,1% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Smanjila se potrošnja kućanstva, budući da zbog socijalnog distanciranja ljudi nisu imali gdje trošiti svoj novac. Trošili su na osnovne životne potrebe, kao što su hrana, lijekovi, zaštitna oprema i slično. Izdatci za zdravstveni sustav u 2020. godini povećali su se za 2,14% u odnosu na 2019. godinu. Može se reći kako je zdravstveni sustav najpogođeni od pojave ove epidemije. Brojni poslovni subjekti bili su ograničeni u svom poslovanju, pa je zabilježen pad prihoda doprinosa od zdravstvenog osiguranja