EPITAF KRALJICE JELENE-STANJE DOSADAŠNJE ISTRAŽENOSTI

U ljeto 1898. godine na Gospinom Otoku u Solinu, gradu bogate povijesti, sasvim slučajno su pronađeni temelji starohrvatske crkvice, što je potaknulo Društvo „Bihać“ na čelu s don Franom Bulićem da pokrenu arheološko istraživanje. U prvih nekoliko dana u atriju starohrvatske crkvice otkriven je sarkofag zajedno s fragmentiranim natpisom na kojemu se jasno čitalo ime Helena/Jelena. Sastavljanjem pronađenog natpisa, don Frane Bulić je sastavio tekst koji je pokazao da je zapravo riječ o nadgrobnom natpisu hrvatske kraljice Jelene kao i o jednom od najvažnijih otkrića za hrvatsku povijest općenito. Ovaj natpis ujedno je i potvrdio zapise Tome Arhiđakona, splitskog kroničara iz XIII. stoljeća, autora Historie Salonitanae. Naime, Toma Arhiđakon u XVI. poglavlju Historie Salonitanae spominje kraljicu Jelenu koja je obdarila i dala izgraditi crkve sv. Stjepana i sv. Marije od kojih su se u crkvi sv. Stjepana pokapali hrvatski kraljevi. Iako se Tomin zapis ovim pronalaskom pokazao kao vjerodostojnim, potaknuo je brojne polemike i neslaganja oko titulara i lokacije Jeleninih crkava. Daljnjim detaljnim analizama od strane brojnih istraživača među kojima su i Ferdo Šišić, Duje Rendić-Miočević, Mate Suić, Željko Rapanić, Vedrana Delonga, Mirjana Matijević Sokol i drugih, ponuđene su razne rekonstrukcije teksta epitafa u kojima je svima zajedničko da je kraljica Jelena bila supruga kralja Mihajla Krešimira II., a majka kralja Stjepana Držislava te da je pokopana 976. godine. Ovim kapitalnim arheološkim otkrićem razjašnjena su brojna pitanja vezana uz doba hrvatskih kraljeva, te je upravo uz pomoć ovog epitafa Ferdo Šišić, znameniti hrvatskih povjesničar, razriješio genealogiju hrvatskih vladara. Pored toga, neosporni značaj ovog epitafa krije se i u činjenici da su u njemu navedeni svi kontrolni elementi datuma, što je prava rijetkost, a epitaf kraljice Jelene je ujedno i jedini među hrvatskim kamenim spomenicima, na kojem se nalaze crkvena imena kao vladarski antroponimi. Unatoč trima arheološkim istraživanjima iz 1898., 1930. i 1972., te brojnim stručnim analizama pronađenih fragmenata, do danas su otvorena brojna pitanja u vezi samog natpisa ali i takozvanih Jeleninih crkava, te se i dalje ne može sa sigurnošću utvrditi izvorni tekst epitafa kraljice Jelene, što ostavlja prostora novim generacijama istraživača.In the summer of 1898, the foundations of an old Croatian church were found by chance on Our Lady's Island in Solin, which prompted the Bihać Society, led by Don Fran Bulić, to launch archaeological research. In the first few days, a sarcophagus was discovered in the atrium of an old Croatian church, along with a fragmented inscription that clearly read the name Helena/Jelena. By compiling the found inscription, don Frane Bulić compiled a text which showed that it was in fact a tombstone inscription of the Croatian Queen Jelena as well as one of the most important discoveries in Croatian history in general. This inscription also confirmed the records of Thomas the Archdeacon, a chronicler from Split from the 13th century, and the author of Historie Salonitanae. Namely, Thomas the Archdeacon in Chapter XVI of the History of Salonitanae, mentions Queen Helen who endowed and had build the churches of St. Stephen and St. Mary, of whom in the church of St. Sthepan was burial place of Croatian kings. Although Toma's record proved to be credible with this discovery, it provoked numerous controversies and disagreements about the title and location of Jelena's churches. Further detailed analyzes by numerous researchers, including Ferdo Šišić, Duje Rendić-Miočević, Mate Suić, Željko Rapanić, Vedrana Delonga, Mirjana Matijević Sokol and others, offered various reconstructions of the text of the epitaph in which all had in common that Queen Helen was a wife of King Mihajlo Krešimir II, and mother of King Stjepan Držislav and that she was buried in 976. This capital archeological discovery clarified numerous issues related to the time of Croatian kings, and it was with the help of this epitaph that Ferdo Šišić, a famous Croatian historian, resolved the genealogy of Croatian rulers. In addition, the undeniable significance of this epitaph lies in the fact that it lists all the control elements of the date, which is a real rarity, and the epitaph of Queen Helen is also the only Croatian stone monument, which contains church names as ruling anthroponyms. Despite three archeological excavations from 1898, 1930 and 1972, and numerous expert analyzes of the found fragments, a lot of questions have been opened to this day regarding the inscription but 37 also the so-called Helen’s churches, and the original text of the queen's epitaph cannot be determined with certainty, which leaves room for new generations of researchers