EDITORIAL

Poštovano čitateljstvo, pred vama je poseban broj Pravnog vjesnika pod naslovom „Konsenzualna pravda u hrvatskom kaznenom postupku“, koji kroz pet znanstvenih radova raspravlja o različitim oblicima konsenzualnih postupaka u hrvatskom kaznenom procesnom pravu. Autori, redom istaknuti znanstvenici sa sva četiri pravna fakulteta u Republici Hrvatskoj, propituju temeljne aspekte pojedinih oblika konsenzualnih postupaka prvenstveno teorijskim, poredbenopravnim i normativnim pristupom, ali i analizirajući sudsku praksu te uzimajući u obzir europske pravne standarde i temeljna načela suvremenog kaznenog procesnog prava. Riječ je o člancima koji su rezultat rada na znanstveno-istraživačkom projektu Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu „Sustavni pristup modelima konsenzualne pravde u hrvatskom kaznenom postupku – NegJusCro“ koji je financiran sredstvima Hrvatske zaklade za znanost. Aktivnosti na projektu usmjerene su prema sustavnoj znanstvenoj analizi problematike nagodbi u hrvatskom kaznenom procesnom pravu kako bi se razmotrili kritični nedostaci postojećeg normativnog okvira i prakse hrvatskih pravosudnih tijela u cilju predlaganja konkretnih zakonodavnih promjena za bolje i jasnije uređenje različitih konsenzualnih postupaka u hrvatskom pravu – i na normativnoj razini i u praksi. Prvi od pet radova posvećen je klasičnoj nagodbi u kaznenom postupku – presudi na temelju sporazuma stranaka. Autori Elizabeta Ivičević Karas, Ante Novokmet i Igor Martinović kroz poredbeni pristup analiziraju pojedine problematične aspekte nagodbe kako bi se utvrdilo ima li hrvatski model ovog konsenzualnog postupka neka specifična obilježja koja se možda razlikuju od razmatranih europskih poredbenopravnih rješenja te uzrokuju li upravo ta specifična obilježja određene teorijske i praktične probleme. U radu autora Elizabete Ivičević Karas, Zorana Burića i Matka Pajčića, također kroz poredbenopravnu perspektivu, razmatra se procesni položaj „suradnika pravosuđa“ – (potencijalnih) osumnjičenika ili optuženika koji odluče surađivati s tijelima kaznenog progona doprinoseći otkrivanju i kaznenom progonu drugih teških kaznenih djela i počinitelja, prvenstveno svjedočenjem pred sudom. Posebna pozornost dana je pojedinim pitanjima zakonitosti ispitivanja krunskog svjedoka i osobe s imunitetom svjedoka iz prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Autori Zlata Đurđević, Marin Bonačić i Marija Pleić u radu o kaznenom nalogu u hrvatskoj i poredbenoj perspektivni sveobuhvatno analiziraju zakonodavni okvir i sudsku praksu kako bi se utvrdile osobitosti hrvatskog uređenja kaznenog naloga, a posebno nedostaci postojećeg normativnog okvira i prakse. Posebna pozornost posvećena je pretpostavkama za izdavanje kaznenog naloga, sudskoj kontroli optužnice kojom se traži izdavanje kaznenog naloga, pravima obrane u postupku prije izdavanja kaznenog naloga i položaju žrtve. O uvjetnoj odgodi (odustanku) od kaznenog progona rad su napisali Zoran Burić, Marija Pleić i Ivana Radić sagledavajući u poredbenom kontekstu korisnost i svrhovitost tog instituta te uzimajući u obzir kaznena djela na koja se može primijeniti, ulogu suda, prava okrivljenika i položaj žrtve kaznenog djela. Rad posvećen učincima okrivljenikova priznanja krivnje tijekom rasprave u kaznenom postupku napisali su Igor Martinović i Ivana Radić. U njemu razmatraju utjecaj i pravne posljedice priznanja krivnje u kontinentalno-europskom i angloameričkom pravu, a posebice položaj optuženika nakon priznanja danog na raspravi, učinke priznanja, ulogu suda u daljnjem postupku i prava žrtve kaznenog djela. Već iz ovako načelno prikazanih tema pojedinih radova vidljiva je iznimna predanost autora ostvarivanju zacrtanih projektnih zadataka. Posvećujući poseban broj Pravnog vjesnika ovoj zanimljivoj i nadasve aktualnoj temi, čiju je važnost za hrvatski pravni poredak uočila i podržala Hrvatska zaklada za znanost, vjerujemo da ćemo potaknuti daljnju raspravu o značaju i o svrhovitosti različitih konsenzualnih oblika postupanja kako u Hrvatskoj tako i kontinentalno-europskom okruženju.Dear readers, In front of you is a special issue of the Journal of Law entitled, “Consensual Justice in Croatian Criminal Procedure”, which, in five published studies, addresses various forms of consensual procedures in Croatian criminal procedural law. The authors, prominent scholars from all four law faculties in the Republic of Croatia, question the basic aspects of certain forms of consensual procedures primarily through theoretical, comparative and normative approaches but also through the analysis of case law, taking into account European legal standards and basic principles of contemporary criminal procedure law. These articles are the result of a research project of the Faculty of Law, University of Zagreb — “Systematic approach to models of negotiated justice in Croatian criminal procedure – NegJusCro” — which is funded by the Croatian Science Foundation. Project activities are aimed at a systematic scientific analysis of the issue of consensual justice in Croatian criminal procedure law in order to consider the critical shortcomings of the existing normative framework and practice of Croatian judicial bodies to propose concrete legislative changes for the better and clearer regulation of various consensual procedures in Croatian law — both at the normative level and in practice. The first of the five papers is dedicated to the classic plea-bargaining in criminal proceedings — a judgment based on the agreement of the parties. Authors Elizabeta Ivičević Karas, Ante Novokmet and Igor Martinović use a comparative approach to analyze some problematic aspects of the agreement in order to determine whether the Croatian model of this consensual procedure has some specific features that may differ from the analyzed solutions in comparative law and whether these specific features actually cause certain theoretical and practical problems. The paper of Elizabeta Ivičević Karas, Zoran Burić and Matko Pajčić, also through a comparative legal perspective, discusses the procedural position of “collaborators of justice”— (potential) suspects or defendants who choose to cooperate with the authorities by contributing to the detection and prosecution of other serious crimes and perpetrators, primarily by testifying before the court. Special attention was paid to certain issues of the legality of the examination of a crown witness and a person with witness immunity from the practice of the Supreme Court of the Republic of Croatia. Authors Zlata Đurđević, Marin Bonačić and Marija Pleić consider the penal order in Croatian law in their paper and from a comparative perspective, comprehensively analyzing the legislative framework and jurisprudence in order to determine the peculiarities of the penal order in Croatia, focusing on the shortcomings of the existing normative framework and practice. Special attention is given to the requirements for the issuing of the penal order, the judicial control of the indictment requesting a penal order, the defense rights in the proceedings before issuing a penal order and the position of the victim. Zoran Burić, Marija Pleić and Ivana Radić wrote a paper about the conditional deferral (and withdrawal) from criminal prosecution, considering the usefulness and purposefulness of that institute in a comparative context, taking into account the criminal offenses to which it can be applied, the role of the court, the rights of the defendant and the position of the victim. A paper devoted to the effects of the defendant’s admission of guilt during the criminal proceedings was written by Igor Martinović and Ivana Radić. It discusses the impact and legal consequences of a guilty plea in continental European and Anglo-American law, in particular the position of the accused after the confession given at the trial, the effects of the confession, the role of the court in further proceedings and the rights of the victim. The exceptional commitment of the authors to the realization of the set project tasks can already be seen from such a short presentation of individual papers. We believe that by dedicating a special issue of the Journal of Law to this interesting and above all current topic — of such importance for the Croatian legal order, as was noticed and supported by the Croatian Science Foundation — we will encourage further discussion on the importance and purpose of various consensual forms in Croatia as well in continental Europe