Društvena uloga narodnih knjižnica u suvremenim društvima: informiranost knjižničara o interkulturalizmu i interkulturnosti

Cilj. Rad se temelji na istraživanju utjecaja kulturne različitosti na društvenu ulogu narodnih knjižnica u suvremenim multikulturnim društvima kakvo je i hrvatsko društvo. Cilj istraživanja bio je istražiti potencijale i ulogu narodnih knjižnica za promicanje interkulturnih vrijednosti u hrvatskom kulturno pluralnome društvu Metodologija. Dio istraživanja prikazanog u radu temelji se na metodi ankete. Anketiranje je provedeno online upitnikom na prigodom uzorku od ukupno 177 knjižničara visoke i više stručne spreme zaposlenih u narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Prilikom obrade prikupljenih podataka korištene su deskriptivne i inferencijalne statističke metode. Glavno istraživačko pitanje bilo je: Koji su potencijali narodnih knjižnica za promicanje interkulturnih vrijednosti u društvu s postavljenom pretpostavkom da postojeći potencijali nisu dovoljno iskorišteni za promicanje interkulturnih vrijednosti u društvu. Rezultati. Rezultati istraživanja ukazuju na osjetljivost i osviještenost knjižničarske zajednice na različite kulturne potrebe građana u hrvatskom kulturno pluralnome društvu te o narodnoj knjižnici kao mjestu gdje se te potrebe realiziraju. Narodne knjižnice prepoznaju svoju ulogu kao važnog dionika u multikulturnom društvu, te percipiraju promicanje multikulturnih i interkulturnih vrijednosti kroz knjižnične službe i usluge kao jednim od zadataka narodnog knjižničarstva. Ipak rezultati pokazuju da potencijali nisu u potpunosti prepoznati. Originalnost. Dosadašnja istraživanja na području knjižničarstva u Hrvatskoj kretala su se u smjeru sagledavanja stanja u knjižnicama, i to u kontekstu prepoznavanja multikulturnih knjižničnih sadržaja u okvirima pružanja knjižničnih usluga kao što su primjerice izgradnje manjinskih jezičnih zbirki i tome slično. Također, dosadašnja istraživanja na području knjižničarstva nisu uzimala u obzir razlikovanje interkulturnih od multikulturnih službi i usluga te aktivnosti i programa. Značajan doprinos ovog istraživanja jest i u postavljanju okvira za kritičku valorizaciju teorijsko-metodoloških pristupa za buduća istraživanja interkulturnih tema u području knjižnične znanosti u Hrvatskoj. Predstavljeno istraživanje provedeno je u okviru izrade doktorskog rada