Svaka prinova skromnom katalogu dalmatinskog klasicističkog slikarstva, što se u suštini svodi na tri dubrovačka slikara: Petra Katušića (1767—1788), Rafa Martinija (1771—1846) i Carmela Reggia (?—1819), ima svoje značenje za našu povijest umjetnosti, koja je upravo u Dalmaciji u 19. st., do pojave Bukovca, Medovića i Rendića u zadnjim decenijama tog stoljeća, proživljavala svoje najsiromašnije razdoblje. To je značenje tim veće kad se radi o otkriću kvalitetnog i signiranog djela, kao što je slučaj s nalazom portreta Miha Milkovića.In questo breve articolo viene pubblicato un ritratto inedito del console della repubblica di Dubrovnik Miho Milković opera del pittore palermitano Carmelo Reggio eseguito nel 1810. Questo dipinto rappresenta ...
Rad obrađuje raspravu između dvojice Dubrovčana, objavljivanu u listovima \u27Dubrovnik\u27 i \u27Cr...
U ovoj knjizi, prvoj objavljenoj u novopokrenutoj biblioteci »Znameniti katolički novinari« koja je ...
U radnji autor opisuje podgorsku obalu dugu 120 km, na kojoj nailazimo idući od sjeverozapada prema ...
Svaka prinova skromnom katalogu dalmatinskog klasicističkog slikarstva, što se u suštini svodi na tr...
Katalog Tripa Kokolje (1661 —1713), istaknutog bokeljskog baroknog slikara i autora poznate velike ...
Autorica analizira ornamentiku i simboliku na mirilima na području Starigrada - Paklenice (nad Krušk...
UVODiZAKLJUČAK Istraživanje složene problematike oltara tipa tabernakul nedjeljivo je od povezanost...
Središnje istraživačko zanimanje rada upravljeno je na odvjetke kotorske plemićke obitelji Bolica ko...
Autoreferencijalnim postupcima u poeziji Petar Preradović temu pjevanja/pjesništva predstavlja kao s...
Ističući da je Zoran Mušič u svom stvaralaštvu bio vezan uz Veneciju i neke druge talijanske pokraji...
Primijenjenom umjetnošću nazivamo likovne discipline koje su usmjerene na upotrebljivost.U povijesti...
Baština kao nasljedstvo i muzeji kao čuvari baštine kulturne su i civilizacijske vrijednosti svake d...
U povijesti hrvatske književnosti i kulturne djelatnosti uopće Andriji Kačiću Miošiću i njegovoj Pis...
U radu autor na osnovu grade iz mletačkih arhiva razmatra nazočnost i djelovanje Senjana u Veneciji ...
Tomislav Ladan je bio jedan najpoticajnijih književnih suvremenika, istaknuti kritičar, polihistor, ...
Rad obrađuje raspravu između dvojice Dubrovčana, objavljivanu u listovima \u27Dubrovnik\u27 i \u27Cr...
U ovoj knjizi, prvoj objavljenoj u novopokrenutoj biblioteci »Znameniti katolički novinari« koja je ...
U radnji autor opisuje podgorsku obalu dugu 120 km, na kojoj nailazimo idući od sjeverozapada prema ...
Svaka prinova skromnom katalogu dalmatinskog klasicističkog slikarstva, što se u suštini svodi na tr...
Katalog Tripa Kokolje (1661 —1713), istaknutog bokeljskog baroknog slikara i autora poznate velike ...
Autorica analizira ornamentiku i simboliku na mirilima na području Starigrada - Paklenice (nad Krušk...
UVODiZAKLJUČAK Istraživanje složene problematike oltara tipa tabernakul nedjeljivo je od povezanost...
Središnje istraživačko zanimanje rada upravljeno je na odvjetke kotorske plemićke obitelji Bolica ko...
Autoreferencijalnim postupcima u poeziji Petar Preradović temu pjevanja/pjesništva predstavlja kao s...
Ističući da je Zoran Mušič u svom stvaralaštvu bio vezan uz Veneciju i neke druge talijanske pokraji...
Primijenjenom umjetnošću nazivamo likovne discipline koje su usmjerene na upotrebljivost.U povijesti...
Baština kao nasljedstvo i muzeji kao čuvari baštine kulturne su i civilizacijske vrijednosti svake d...
U povijesti hrvatske književnosti i kulturne djelatnosti uopće Andriji Kačiću Miošiću i njegovoj Pis...
U radu autor na osnovu grade iz mletačkih arhiva razmatra nazočnost i djelovanje Senjana u Veneciji ...
Tomislav Ladan je bio jedan najpoticajnijih književnih suvremenika, istaknuti kritičar, polihistor, ...
Rad obrađuje raspravu između dvojice Dubrovčana, objavljivanu u listovima \u27Dubrovnik\u27 i \u27Cr...
U ovoj knjizi, prvoj objavljenoj u novopokrenutoj biblioteci »Znameniti katolički novinari« koja je ...
U radnji autor opisuje podgorsku obalu dugu 120 km, na kojoj nailazimo idući od sjeverozapada prema ...