LE RAFFIGURAZIONI DELLA PENISOLA ISTRIANA NEGLI ATLANTI CINQUECENTESCHI DELL\u27ORTELIO, DE JODE E MERCATORE. Nota preliminare ad un saggio di cartografia storica

Pocinjuéi od neostvarene namjere Pietra Kandlera da se izradi i izda horografsko djelo o istarskom poluotoku koje bi moglo biti i <<sigurna baza za svako daljnje promatranje» i utvrdivsi da, nakon, njega, nijedan ucenjak nije se prihvatio pothvata, tako da se povijest znanja o Istri u svojim dvjema komponentama, horografiji i kartografiji, ima jos sva sastaviti, dva su autora zamislila pruziti, u ovoj biljesci, uvodni ogled svojih naucnih istrazivanja, obavljenih u vidu skore i ops1rnije studije o kartografìji Istre do kraja XVIII st. tj. do nastupa geodetske kartografìje. Jednom rijecju, Luciano Lago i Claudio Rossit anticipiraju ovdje rezultat tek nekìh od svojih istrazivanja, tocnije, onih koja se odnose na nordijske atlase XVIII stoljeéa koji, iako su imali odlucujuéi utjecaj u kasnijoj kartografìji Istre, nisu bili predmet specifìcnih studija. Izvrsivsi kratki pregled prethodne kartografske produkcije, nekad u rukopisima za admministrativnu i fìskalnu upotrebu, nekad stampana u odvojenim primjercima ili u atlasima, biljeska se opsirno zadrfava na pokusajima kartografskog prikazivanja, koji su izvrseni u Nizozemskoj gdje su se stamparske radionice posluzile kartografìma 1slavne buduénosti: posebno Abramo Ortelio, autor djela «Theatrum Orbis Terrarum>> (prvo izdanje 1570) ili Gerardo de Jode, autor djela > (1578). No, oni su se omedivali, skoro uvijek, na sakupljanje, ponovo crtanje i izdavanje, cesto u vrlo pristojnom tipografskom ruhu, koliko je, u njihovo doba, kartografsko trziSte nudilo. Bio je Gerardo Mercatore, medutim, sa svojim veoma poznatim , djelomicno izdanim 1589. i upotpunjenim 1595. onaj koji je izvrsio prvi vazni pokusaj da skladno spoji i ponovo kriticki izradi u najkvalitetnijim primjercima, u novom matematickom okviru, najbolje karte citave ranije produkcije. Dakle, vodeéi racuna o tome da reprodukcije Ortelia, De Jodea i Marcatorea odaju znacajniji napredak kartografìje XVI stoljeéa, biljesk ·a se time temeljito bavi odnoseéi se, naravno, jedino na prikazivanje istarskoga poluotoka. Svaka karta Istre znanstveno ispitana (mnoge su reproducirane u tckstu Biljeske) popraéena je detaljnim opisom, bilo pod ekonomskim bilo pod tipografskim profìlom, s posebnim osvrtom na orijentaciju, na predstavljanje geografskih profila, razmjestaj naseljenih centara, reljefa, voda tekuéica itd., na nazivlje i upotrebu simbola. Predmet posebne paznje jesu bilo najsretnije intuicije kartografa, bilo njihove najgrublje pogreske. Od narocita su interesa opsirne i pomno izradene table koje se odnose na podudaranje ili neslaganje velikog broja toponima u upotrebi razlicitih kartografa. Istrazivacki se rad zakljucuje veoma obilnim nizom minucioznih biljezaka koje saddavaju, takoder, dragocjen i golem bibliografski pregled