L\u27EQUILIBRIO NEL PROCESSO DI «ACCULTURAZIONE» IN ISTRIA: TRA INTERAZIONI E OPPOSIZIONI (Ipotesi di lavoro preliminari: un esempio dell\u27Istria meridionale)

Autor je svoj prilog zamislio kao niz preliminarnih hipoteza za buduci pristup produbljivanju problematike kolonizacije Istre i mnogobrojnih promjena koje je ona izazvala u etnitki mijeSanom prostoru te pokrajine u doba Venecije. Izabran je egzemplarni slutaj: selo Premantura na krajnjem jugu 1starskoga poluotoka koje su 1585. osnovali doseljenici iz zaledja Zadra i Sibenika. (Njihovo pravo porijeklo, medjutim, treba trahti istotnije od te erte, vjerojatno u podrutju zapadne Bosne.) Kasnije se selo Sirilo novim useljivanjima iz Dalmacije, Primorja, Rijeke, Istre, pa tak iz Furlanije i Karnije. U Premanturi je postojalo snatno gospodarsko gibanje i veoma hvo kretanje ljudi. U njezinoj druStvenoj strukturi postojao je svojevrsni ekonomski i populacijski dinamizam koji je poticao titeljstvo na proizvodnju i razmjenu dobara, na tilavu i upornu borbu za svakodnevnu egzistenciju. Premanturci su ratari, stotari, ribari, krijumtari , uskot ki jataci; oni prutaju utotiSte pomorcima i putnicima koji tu tekaju povoljan vjetar i mirno more za nastavak putovanja prema Kvarnerskim otocima, Dalmaciji, Levantu i obalama jutne Italije, prodaju im namirnice i kupuju od njih raznu robu. Premanturski su seljaci bili povezani gospodarskim odnosima sa susjednim selima Litnjanom, SiSanom, Pomeron, Medulinom, s puljskim gradjanima i gradskom optinom, iznajmljivali su njihove njive, vrtove, paSnjake, ~urne i platali im livel u naturi i novcu. God. 1741. Premantura je po broju stanovnika bila najveée selo u juznoj lstri, jedno od najvitalnijih ruralnih sredista i jedan od najveéih uspj eha mletaèke kolonizacije