Intermittent Claudication – Functional Status Assessment in Patient Follow-up after Successful Percutaneous Revascularization

Porast angiointervencijskih zahvata posljedica je rastuće incidencije okluzivne bolesti perifernih arterija, ali i boljih tehničkih mogućnosti perkutane revaskularizacije. Odluka o načinu liječenja temelji se na pomnoj kliničkoj procjeni bolesnika s intermitentnom klaudikacijom Fontaine II klase i odabira terapijskih mogućnosti: endovaskularne ili kirurške revaskularizacije ili pak konzervativnog medikamentnog liječenja uz intenzivan nadzirani trening hodanja. Posebno je važna racionalizacija u načinu praćenja bolesnika nakon provedenog revaskularizacijskog zahvata u eri različitih novih tehničkih mogućnosti medicinske prakse 21. stoljeća. Cilj ovoga retrospektivnog istraživanja odnosio se na skupinu bolesnika s bolešću perifernih arterija, funkcionalne klase Fontaine II u kojih smo nakon uspješne angiointervencije analizirali promjene vrijednosti ABI-ja (od engl. ankle brachial index) i dužine HP-a (hodna pruga) kroz vremenski slijed: prije i neposredno nakon intervencije te u kontrolnom razdoblju. Uspješna endovaskularna revaskularizacija (PTA od engl. percutaneous transluminal angioplasty) u usporedbi sa standardnom farmakoterapijom i nenadziranim vježbama hodanja u bolesnika funkcionalne klase Fontaine II rezultirala je produljenjem HP-a i porastom ABI-ja, a koji nisu pokazali poboljšanje nakon inicijalnog 6 mjesečnog razdoblja primijenjene optimalne farmakoterapije i nekontroliranoga tjelesnog treninga. Prisutnosti komorbiditeta nisu utjecale na rezultate ispitivanih parametara. Vrijednost je ABI-ja kontralateralnog ekstremiteta tijekom praćenja porasla i korelira s porastom ABI-ja ekstremiteta podvrgnuta angiointervenciji. Porast duljine HP-a i porast vrijednosti ABI-ja u analizi statistički vrlo značajno prati angiografski uspješnu revaskularizaciju. Rezultati ispitivanja potvrđuju važnost procjene uspjeha PTA-a primjenom ABI-ja, a posebno procjenu dužine HP-a u praćenju uspješne endovaskularne revaskularizacije koja se u svim ispitivanim podskupinama višestruko pratila i pokazala se statistički značajnim parametrom koji obilježava promjenu funkcionalnoga statusa. Smatramo da bi se naoko zanemareni podatak o dužini hodne pruge trebao repozicionirati u rutinskoj procjeni i praćenju funkcionalnog statusa nakon endovaskularne revaskularizacije u bolesnika s intermitentnom klaudikacijom.The rate of percutaneous endovascular treatment is increasing because of the high incidence of peripheral artery disease and improved endovascular techniques. Therapeutic decisions in patients with intermittent claudication are based on the patient’s functional impairment, specifically in the Fontaine II class. Endovascular or surgical revascularization versus optimal medical therapy with supervised exercise training is a very frequent dilemma in clinical practice. Patient surveillance and follow up after angiointerventions requires a rational approach in the era of new technical advancements in the 21st century. The aim of this retrospective study was to analyze changes in ankle brachial index (ABI) values and walking distance changes as functional status parameters after successful angiointerventions in the observational period: before intervention, after the procedure, and in follow-up. Increased ABI values and walking distance were associated with successful revascularization in the group of patients who did not respond to the initial standard medical treatment in the 6-month period. Comorbidities had no influences on data evaluated in the study. ABI values on the contralateral leg revealed a positive correlation with the incremental ABI values in the leg where revascularization was successfully performed. Significant increase in walking distance after percutaneous revascularization and significantly greater ABI values in follow-up confirmed the importance of both parameters that reflect successful angiographic findings after percutaneous transluminal angioplasty (PTA). Both parameters were consistent with successful revascularization and improved functional status in the follow-up period. Walking distance deserves to be reevaluated in the assessment of functional status in patients after successful percutaneous angiointerventional revascularization. It should not be neglected as a valuable parameter in estimating functional status after PTA