LO STATUTO D\u27ARBE

Rapski statut objavljuje se ovdje prema rukopisu, koji se cuva u Sveucilisnoj i nacionalnoj knjiznici u Zagrebu pod signaturom SM 33. Rukopis potjece iz 18. st. iz vremena mletacke dominacije nad Rabom. Rapski statut nalazi se na str. 16-169, a sadrzi latinski tekst i talijanski prijevod prvih cetiri knjiga. U ovom izdanju dodalo se petu knjigu prema tekstu, objavljenom 1900. god. od Inchiostri - Galzigna uz ispravke ocitih pogresaka. Rukopis se izdaje zajedno s vaznijim varijantama drugih rukopisa u Zagrebu i u Drzavnom arhivu u Zadru. Uvodna studija sadrzi, uz ostalo, i tekstove tzv. Rapskog protostatuta iz 1234. god. i isprave iz 1281. god., koja se odnosi na zabranu Bozjeg suda nosenjem vrelog zeljeza. Oba teksta popraéena su pravnopovijesnim analizama. Sprovedena je i analiza problema nastanka osnovnog teksta Rapskog statuta i ustanovljeno da je on pisan ne mnogo kasnije od 1281. god . Analizirane su takoder i socijalna i pravna povijest Raba. Nakon istrazivanja posveéenog pravnom polozaju Raba u antici, u kojem se dolazi do rezultata, da je Rab uzivao povlasticu tzv. Latium maius, nastavlja se s povijescu Raba od 8. st. do sastavljanja Statuta, osobito s istrazivanjima opéinske organizacije u vrijeme bizantske vlasti, u vrijeme prijelaznog razdoblja (11. i 12. st.) i u doha tzv. staleske opéine u 14. st. Analizira se i opseg autonomije srednjovjekovnih komuna. Konacno, autor opisuje i analizira ukratko pravni sustav u Rabu: obiteljsko pravo (odnose medu roditeljima i djecom i medu bracnim drugovima); nasljedno pravo; vlasnistvo; obvezno, kazneno i postupovno pravo, osobito one pravne institucije, koje su interesantne i vazne za evoluciju prava u Europi, npr. astaci obiteljskog vlasnistva; tzv. consuetudo sponçelatii; pravo udovice na dio dobara, stecenih u braku, koje u mnogim pojedinostima podsjeéa na tzv. brak na istarski nacin; varijantu nasljednopravnog sustava paterna paternis, materna maternis; analizu pravne formule habere licere, u kojoj autor dolazi do drukcijih rezultata, od onih do kojih je dosao Inchiostri; razlikovanje pojmova notitia, querimonia, indo!entia; pravni polozaj legitimus accusator itd