Uloga zadataka otvorenoga tipa u razvoju aktivnosti i kreativnoga mišljenja učenika

Abstract The subjects of this research work are open-ended tasks which importance can be seen in the fact that they enable different approaches to reach different possible solutions that are appropriate to levels of student understanding. The basic importance of the tasks of this kind lies in the fact that they can be used to learn different strategies, deepen students\u27 mathematical knowledge and develop their creative mathematical thinking. The approach to solving of open-ended tasks is a step closer to connecting of students\u27 mathematical literacy and real-life situations. This paper aims to investigate the effects of open-ended tasks in teaching mathematics on the outcome of learning mathematics and the opinion of students and teachers about it. By comparing the students’ answers it was concluded that there is no statistically significant difference in test results of experimental group solving open-ended tasks in relation to control group that solved closed tasks. This is justified by greater experience of students gained in solving closed tasks. By analysing the activity in task solving it was concluded that there is statistically significant difference of experimental group in relation to control group. Key words: class activity; communication; levels of student knowledge; open-ended and closed tasks.U fokusu ovog istraživanja su zadatci otvorenog tipa. Njihova je važnost vidljiva u tome što omogućuju različite postupke dolaska do višestrukih mogućih rješenja primjerenih za različite razine razumijevanja učenika. Osnovni smisao tih zadataka je mogućnost njihovog korištenja za učenje različitih strategija, produbljivanje učeničkog znanja matematike i razvijanje kreativnoga matematičkog mišljenja. Pristup rješavanju zadataka otvorenoga tipa predstavlja korak bliže povezivanju matematičke pismenosti učenika i stvarnih životnih situacija. Cilj je ovoga rada istražiti učinke zadataka otvorenog tipa u poučavanju matematike na ishode učenja matematike i mišljenje učenika i učitelja o njima. Usporedba učeničkih odgovora nije pokazala statistički značajnu razliku između rezultata testa eksperimentalne skupine, koja je rješavala zadatke otvorenog tipa, i kontrolne skupine, u kojoj su učenici rješavali zadatke zatvorenog tipa. Veće iskustvo koje su učenici stekli rješavajući zadatke zatvorenog tipa objašnjava navedeni rezultat. Analiza aktivnosti u rješavanju zadataka ukazuje na statistički značajnu razliku između eksperimentalne i kontrolne skupine