Stigmatizacija alkoholičara i drugih visoko rizičnih socijalnih skupina – odnos sa spolom i vrstom zanimanja

Apart from functional problems that arise from the fact that they belong to certain vulnerable social categories (individuals with chronic illnesses and conditions, individuals belonging to minorities and marginalized groups, etc.), members of these groups also face the feeling of distancing and/or rejection by others, including health professionals. The main purpose of this research is to determine social distances towards alcoholics compared with other high-risk social groups and to check for possible differences in social distances (and stigmatization) of alcoholics with regard to gender and occupation type. On a sample of 230 respondents (a deliberate sample of health and non-health professionals, heterogeneous by socio-demographic characteristics), using the Bogardus social distance scale, we investigated social distances for certain social groups: drug addicts, alcoholics, homosexuals, mentally ill individuals and individuals with physical disabilities. The results have shown that individuals with physical disabilities are the least stigmatized group, while the most stigmatized are drug addicts, with alcoholics being second according to social distance. A similar trend was also found in groups of subjects of different sex as well as different types of occupation, with an exception that alcoholics were the most stigmatized group among health professionals, while drug addicts were second most stigmatized group. Sexual differences in social distance towards alcoholics have not been confirmed, nor the differences between the two observed groups of occupations. The research results provide the basic guidelines needed to design the process of destigmatization of alcoholics, as well as other vulnerable social groups studied, in the populations of both health and non-health professionals of both sexes.Uz probleme u funkcioniranju koji proizlaze iz činjenice da pripadaju određenim osjetljivim socijalnim kategorijama (osobe s kroničnim bolestima i stanjima, pripadnici manjinskih i marginaliziranih skupina i dr.), pripadnici tih skupina suočavaju se i s osjećajem distanciranja i/ili odbacivanja od strane drugih ljudi, uključujući i zdravstveno osoblje. Glavni cilj ovog istraživanja je utvrditi socijalne udaljenosti prema alkoholičarima u usporedbi s pojedinim drugim visoko rizičnim socijalnim skupinama, te provjeriti eventualne razlike u socijalnim udaljenostima (i stigmatizaciji) alkoholičara s obzirom na spol i vrstu zanimanja. Na uzorku od 230 ispitanika (namjernog uzorka zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika, heterogenih po sociodemografskim obilježjima) primjenom Bogardusove ljestvice socijalne distance ispitivana je socijalna distanca prema određenim socijalnim skupinama: narkomanima, alkoholičarima, homoseksualcima, psihički bolesnim osobama i osobama s tjelesnim invaliditetom. Rezultati su pokazali da su osobe s tjelesnim invaliditetom najmanje stigmatizirana skupina, a najstigmatiziraniji su narkomani, dok su alkoholičari po socijalnoj distanci na visokom drugom mjestu. Sličan trend pronađen je i unutar skupina ispitanika različitog spola, kao i vrsta zanimanja, s tim da su se kod zdravstvenih djelatnika alkoholičari izdvojili kao najstigmatiziranija skupina, dok su se narkomani našli na drugom mjestu. Spolne razlike u socijalnoj distanci prema alkoholičarima nisu potvrđene, kao ni razlike među dvije promatrane skupine zanimanja. Rezultati istraživanja daju načelne smjernice potrebne za osmišljavanje procesa destigmatizacije alkoholičara, ali i drugih ispitivanih rizičnih socijalnih skupina, u populacijama zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika oba spola