Mogući oblici gospodarske suradnje Republike Hrvatske sa zemljama članicama Europske Unije

Većina zemalja u Europi koje nisu članice Europske unije ima pretenzije da postane punopravni član te zajednice. Sve one moraju prilagoditi svoju politiku, gospodarstvo i zakonodavstvo pravnom i gospodarskom poretku koji vrijedi u Europskoj uniji. Europska unija teži povezivanju sve većeg kruga zemalja i širenju nove ekonomske i političke misli o ravnopravnosti naroda i međusobnom pomaganju. Načini su povezivanja zemalja članica i nečlanica Europske unije različiti i odražavaju sve civilizacijske tekovine našeg vremena. Hrvatska ima interes za sve oblike povezivanja, a posebice za povezivanje s Europskom unijom preko priključnog i pridruženog članstva s ciljem postanka punopravnog člana te zajednice. Međutim, za Hrvatsku vrijede i neke posebnosti s kojima ona mora računati. Prije svega Hrvatska je mala zemlja, još zadugo s malim unutrašnjim tržištem. Ona mora promicati strategiju suradnje s Europskom unijom i isticati one gospodarske grane, a isto tako i robu koja ima šanse za plasman na tržištu Europske unije. Na ostvarivanju slobodne i otvorene tržišne ekonomije u Hrvatskoj se tek čine prvi koraci. Oni se očituju u pretvorbi vlasništva, privatizaciji i razvijanju poduzetništva i menadžerstva i drugo. Cilj je svega toga između ostalog konceptualno i organizacijski približavanje hrvatskoga gospodarstva Zapadnoj Europi. Jedan od koraka u tom pravcu mora biti gospodarsko osamostaljivanje od prevelike zaštite države. Jedan od najznačajnijih projekata preko kojega Hrvatska treba i može uspostaviti vezu i suradnju s Europskom unijom jest program EURECA. U istome kontekstu ne smije se podcijeniti ni mogućnost regionalne suradnje u Europi. Posebna se pozornost treba obratiti i prekograničnoj suradnji sa zemljama koje okružuju Hrvatsku