PSYCHOSOCIAL ASPECTS OF BORDERLINE PERSONALITY DISORDER

Granični poremećaj ličnosti najčešće se javlja u kasnoj adolescenciji ili mlađoj odrasloj dobi, a njegova najjasnija prezentacija je u odrasloj dobi, nakon završetka psihološkog sazrijevanja. Simptomi ovog poremećaja manifestiraju se nestabilnim afektom, impulzivnim ponašanjem, poremećajem identiteta, nestabilnim interpersonalnim odnosima i mogućim pogreškama u testiranju realnosti što sve može rezultirati značajnim poteškoćama osobnog, obiteljskog, roditeljskog, socijalnog i radnog funkcioniranja. Prognostički dodatnu otegotnu okolnost predstavljaju i česti komorbiditeti (afektivni poremećaji, anksioznost i zlouporaba sredstava ovisnosti itd). Etiološki čimbenici poremećaja su mnogobrojni i nedovoljno poznati, a na razini današnjih saznanja uključuju interakciju bioloških predispozicija i okolišnih faktora. U liječenju i skrbi za osobe s graničnim poremećajem ličnosti, uz psihoterapiju i socioterapiju (i po potrebi farmakoterapiju), neophodna je i primjena sveobuhvatnih psihosocijalnih intervencija pri čemu ključnu ulogu imaju socijalni radnici. Pravodobno prepoznavanje etioloških čimbenika i poduzimanje mjera iz nadležnosti socijalnih radnika u okviru sustava socijalne skrbi može pridonijeti prevenciji javljanja ovog poremećaja ličnosti, dok mjere i intervencije koje se primjenjuju prema oboljelim osobama mogu pomoći u njihovoj rehabilitaciji i dobrobiti, kao i dobrobiti članova njihove obitelji.Borderline personality disorder most commonly occurs in late adolescence or young adulthood, while its most clear presentation appears in adulthood, upon completion of psychological maturation. The symptoms of the disorder are manifested by unstable affect, impulsive behaviour, identity disorder, unstable interpersonal relationships and possible errors in reality testing, which can all lead to significant difficulties in personal, familial, parental, social and work functioning. Frequent comorbidities (affective disorders, anxiety and substance abuse, etc.) are further aggravating factors in terms of prognosis. Etiological factors of the disorder are numerous and not well known, but present findings indicate that they include an interaction of biological predispositions and environmental factors. In the treatment and care of persons with borderline personality disorder, in addition to psychotherapy and sociotherapy (and pharmacotherapy if necessary), comprehensive psycho-social interventions are essential, where social workers play a key role. Timely identification of etiological factors and measures within the competence of social workers in the welfare system can contribute to the prevention of this personality disorder, while measures and interventions applied to the affected persons can contribute to their rehabilitation and well-being, as well as the well-being of their family members