Utjecaj prirodnog starenja površine na kvalitetu lijepljenja toplinski modificiranog drva hrasta i bukve

This paper presents the influence of natural surface ageing in indoor conditions on bonding quality of thermally modified wood used in structural laminated products. Two unmodified and thermally modified wood species were used for the experiment: oak and beech. Samples were planed and glued with MUF adhesive 2 hours, 1, 2, 6, 10, and 18 days after planing. Properties of laminated beech and oak beams, namely shear strength, delamination and contact angle, were measured in order to detect 1) suitability of wood species for lamination process and 2) influence of extended storage time after planing on properties of laminated wood. Generally, both native and thermally modified beech exhibited better results of shear strength and delamination and had lower contact angles compared to oak and thermally modified oak. Results of the delamination test (total delamination) indicate time dependence of surface ageing. Both unmodified and thermally modified beech may be successfully laminated at least up to 2 days after planing, whereas neither oak nor thermally modified oak are suitable for lamination process due to excessive delamination. Results of delamination may be related to contact angle measurements. Shear strength of glue lines did not show any influence on natural surface ageing. However, whereas beech and thermally modified beech samples exhibited almost the same values of the shear strength regardless of the duration of surface ageing, there is an obvious difference in shear strength of oak and thermally modified oak samples.U radu je prikazan utjecaj prirodnog starenja površine zbog stajanja u interijeru na kvalitetu lijepljenja toplinski modificiranog drva. U pokusu su korištene dvije nemodificirane i toplinski modificirane vrste drva: hrast i bukva. Uzorci su blanjani i lijepljeni MUF ljepilom 2 sata, 1, 2, 6, 10 i 18 dana nakon blanjanja. Mjerena su svojstva lameliranih bukovih i hrastovih gredica, njihova čvrstoća na smik, delaminacija i kontaktni kut kako bi se ustanovila (1) prikladnost vrste drva i postupka modifikacije za proces lameliranja te (2) utjecaj produljenog vremena skladištenja nakon blanjanja na svojstva lameliranog drva. Općenito, i prirodna i toplinski modificirana bukovina pokazale su bolje rezultate smične čvrstoće i manju sklonost delaminaciji, kao i niže kontaktne kutove nego hrastovina i toplinski modificirana hrastovina. Rezultati ispitivanja delaminacije (potpune delaminacije) upućuju na ovisnost površinskog starenja o vremenu. I nemodificirana i toplinski modificirana bukov-ina mogu se uspješno lamelirati najmanje dva dana nakon blanjanja, dok ni hrastovina ni toplinski modificirana hrastovina zbog sklonosti prekomjernoj delaminaciji nisu prikladne za lameliranje. Rezultati delaminacije mogu biti povezani s mjerenjima kontaktnog kuta. Čvrstoća lijepljenja na smik nije uvjetovana prirodnim starenjem površine. Međutim, dok su nemodificirani i toplinski modificirani uzorci bukve imali gotovo jednake vrijednosti čvrstoće lijepljenja na smik bez obzira na trajanje površinskog starenja, bila je očita razlika u smičnoj čvrstoći hrastovih nemodificiranih i toplinski modificiranih uzoraka