Zaštita privatnosti djece i maloljetnika na društvenoj mreži Facebook: navike i iskustva roditelja

Komunikacija na društvenoj mreži Facebook postala je svojevrsni digitalni dnevnik u kojemu se intima pojedinca, njegovih poznanika i članova obitelji izlaže (pr)ocjenjivanju javnosti (Jelavić, 2009), a broj Facebook prijatelja služi kao alat za mjerenje društvenog kapitala (Krolo, 2015). U porastu su trendovi objave fotografija djece i maloljetnika koje njihovi roditelji (ne)svjesno dijele, često bez znanja i pristanka djece, kreirajući pritom njihov digitalni identitet i ne mareći o zaštiti privatnosti te posljedicama (Gabelica Šupljika, 2009). Iako se o dječjim pravima mnogo govori, a njihovo je provođenje regulirano brojnim međunarodnim propisima (Livingstone, O’Neill, 2014), zaštita privatnosti djece u digitalnom svijetu čini se još uvijek nedovoljnom. Europski je parlament sredinom 2016. usvojio Opću uredbu o zaštiti osobnih podataka (General Data Protection Regulation – GDPR), čija je primjena obvezujuća za sve zemlje članice EU-a od 2018. godine. Prema Uredbi djeca u dobi do 13, odnosno do 16 godina, ovisno o nacionalnoj regulativi zemlje članice, pristup društvenim mrežama neće moći ostvariti bez pristanka roditelja. Na ovaj se način nastoji poboljšati zaštita djece i maloljetnika u digitalnoj sferi, jačati medijska pismenost, ali i osnažiti uloga roditelja u medijskom odgoju djece. Rad će prikazati rezultate istraživanja provedenog metodom ankete među roditeljima korisnicima Facebooka s područja grada Zagreba. Cilj istraživanja bio je ispitati korisničke preferencije (navike) upotrebe društvene mreže Facebook kod roditeljske populacije, ispitati svjesnost roditelja o rizicima komunikacije na društvenoj mreži Facebook, utvrditi znanje roditelja o mehanizmima zaštite privatnosti na društvenoj mreži Facebook te istražiti upoznatost roditelja s GDPR uredbom, kao i njihovo mišljenje o njoj