Značenje praćenja peripartalnog razdoblja u cilju poboljšanja plodnosti mliječnih krava

Due to the successful genetic selection for higher milk production in Holstein dairy cows, a dramatic decline in fertility rates has been observed around in the world in recent decades. Therefore, herd management should focus the first 100 days postpartum to achieve optimum herd reproductive performance (calving interval less than 400 days). After calving, a cow has to overcome a series of physiological hurdles before becoming pregnant. The selection of timely diagnostic devices and methods, such as the calving alarm vaginal thermometer to predict the onset of calving, electronic hand-held BHBA measuring system to detect subclinical ketosis on the farm, long-term measurement of reticuloruminal pH by an indwelling and wireless data transmitting unit to monitor subclinical acidosis, monitoring rumination time to select cows for early treatment of subclinical metabolic diseases (subclinical ketosis, acidosis and/or hypocalcaemia) and/or clinical metritis, performing metabolic profile tests to detect subclinical metabolic diseases at the herd level, oestrus detectors and/or detection aids, on-farm P4 test to monitor specific events in the postpartum and service periods, early diagnosis of pregnancy and late embryonic/early foetal mortality by means of ultrasonography are vital to correctly identify problems and their potential causes to enable these issues to be rectified. The following monitoring and managing activities should be pursued during the early postpartum period to achieve or approach the optimal calving interval: monitoring the onset of calving and post parturient metabolic diseases, early diagnosis of post parturient uterine diseases, accurate detection of oestrus, correct timing of insemination, and accurate diagnosis of early pregnancy and embryonic loss. Despite higher milk production, acceptable fertility results can be achieved, even on large-scale dairy farms, if the impacts of the above factors that contribute to reduced fertility can be moderated.Zahvaljujući uspješnoj selekciji gena za proizvodnju mlijeka u Holstein mliječnih krava, posljednjih je desetljeća u cijelom svijetu uočen dramatičan pad stope plodnosti. Stoga bi se upravljanje stadom trebalo usredotočiti na prvih 100 dana nakon porođaja kako bi se postigla optimalna reproduktivna učinkovitost stada (interval teljenja manji od 400 dana). Krava nakon teljenja mora prevladati niz fizioloških zapreka prije nego što postane gravidna. Odabir pravodobnih dijagnostičkih uređaja i metoda poput vaginalnog toplomjera s alarmom za teljenje za predviđanje početka teljenja, elektronički ručni mjerni sustav za mjerenje BHBA (beta- hidroksi maslačne kiseline) za otkrivanje subkliničke ketoze na farmama, dugoročno mjerenje retikuloruminalnih pH vrijednosti pomoću jedinice za odašiljanje i bežični prijenos podataka za praćenje subkliničke acidoze, praćenje vremena ruminacije za selekciju krava za rano liječenje subkliničkih metaboličkih bolesti (subklinička ketoza, acidoza i/ili hipokalcemija) i/ili kliničkog metritisa, ispitivanje metaboličkih profila za otkrivanje subkliničkih metaboličkih bolesti na razini stada, uređaji i/ili pomagala za detekciju estrusa, testovi za razinu progesterona za uporabu na farmama za praćenje specifičnih događaja u post porođajnom i aktivnom razdoblju, rana dijagnostika gravidnosti i kasne embrionalne/rane fetalne smrtnosti pomoću ultrasonografije od vitalne su važnosti za ispravno prepoznavanje problema i njihovih mogućih uzroka te načina na koji se mogu ispraviti. Aktivnosti praćenja i upravljanja navedene u nastavku potrebno je provoditi tijekom ranog post porođajnog razdoblja kako bi se dostigao ili optimalan interval teljenja ili kako bi mu se približilo: praćenje početka teljenja i post-porođajnih metaboličkih bolesti, rana dijagnostika post-porođajnih bolesti maternice, precizna dijagnostika estrusa, precizno tempiranje oplodnje i točna dijagnoza rane gravidnosti i gubitka zametaka. Unatoč većoj proizvodnji mlijeka, prihvatljivi rezultati plodnosti, čak i na velikim mliječnim farmama, mogu se postići ako se moderira utjecaj gore navedenih činitelja koji doprinose nižoj plodnosti