Utjecaj gustoće predatora i zimskog mortaliteta na reprodukciju bivoltnih populacija smrekovog potkornjaka Ips typographus L. (Coleoptera: Curculionidae)

The study was aimed at evaluating the influence of winter mortality and predator larvae abundance on breeding performance of bivoltine populations of Ips. typographus colonizing felled spruce trees in Croatia. A low colonization density of I. typographus expressed as a number of maternal galleries per square meter of bark, usually reflects high reproductive success, defined as a number of daughters per mother beetle (♀/♀). Regarding this study, the mean gallery density on felled trees varied between 27 and 146 per m2 of bark, while the lowest reproduction rate was only 0.5 ♀/♀. Althought differently suggested by previous findings, the cause of such a low reproduction rate can be explained by high abundance of predator larvae and high winter mortality of larvae, pupae and callow beetles. The results suggest that predators, primarily long-legged flies-of the genus Medetera (Fischer von Waldheim) (Diptera: Dolichopodidae), have huge ecological impact on bark beetle populations at endemic levels. At low attack densities, the majority of males (74%) copulate with two females, following the evolutionary trait of avoiding ­intraspecific larval competition.Smrekov pisar, Ips typographus je jedan od najštetnijih i najistraživanijih štetnika smreke u Europi. Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja utjecaja zimskog mortaliteta i gustoće predatora na uspjeh reprodukcije bivoltnih populacija smrekovog potkornjaka, Ips typographus L., koje koloniziraju posječena stabla u smrekovim kulturama jugozapadne Hrvatske. Početkom srpnja 2014. u kulturi smreke oboreno je 5 stabla istih dimenzija. Stabla su ostavljena u sjeni okolnih stabala kako bi ih kolonizirale jedinke smrekvog pisara. Početkom siječnja 2015. stabla su prevezena u skladište, gdje su detaljno analizirana. Najprije su podijeljena u sekcije dužine 1 m kojima je na temelju promjera na sredini sekcije izračunata površina kore (m2). Prije otkoravanja svake sekcije najprije su izbrojani izletni otvori. Nakon otkoravanja utvrđen je broj ličinki (prvog, drugog i trećeg larvalnog stadija), kukuljica, mladih imaga potkornjaka te broj ličinki predatora. Mortalitet ličinki, kukuljica i mladih imaga utvrđen je na temelju njihove pokretljivosti na sobnoj temperaturi. Na svakom uzorku kore izbrojane su galerije te je utvrđen broj galerija po bračnoj komorici, odnosno prosječan broj ženki po jednom mužjaku. Kod izračuna uspjeha reprodukcije izraženog brojem kćeri po majci (♀/♀) uzet je u obzir omjer spolova 50:50. Niska gustoća kolonizacije izražena brojem majčinskih galerija po kvadratu kore rezultira visokim uspjehom reprodukcije izraženim brojem kćeri po majci (♀/♀). Suprotno od već provedenih istraživanja, mala srednja gustoća galerija po m2 kore (27 do 146) rezultirala je s malim uspjehom reprodukcije (0.5 do 4.2 ♀/♀). Mali uspjeh reprodukcije posljedica je visoke stope mortaliteta ličinki, kukuljica i mladog imaga tijekom zime, ali i visoke gustoće ličinki predatora. Rezultati upućuju na činjenicu da predatori, ponajprije muhe gusjeničarke–rod Medetera (Diptera: Dolichopodidae) imaju važan utjecaj na populaciju potkornjaka i pri niskim gustoćama populacije, za razliku od već provedenih istraživanja. U provedenom istraživanju sustavi s dvije galerije bili su najzastupljeniji (74 %), što znači da je mehanizam izbjegavanja unutarvrsne kompeticije ličinki za ishranu svježim floemom prisutan i kod endemičnih gustoća populacija kao svojevrsna evolucijska prilagodba, za razliku od dosadašnjih istra­živanja koja potvrđuju njegovu prisutnost samo kod visokih gustoća populacija